Jump to content

Feminism

Iwde to Wikipedia
Feminism
reform movement, artistic theme, topic, social movement, political movement, ideology, methodics, critical sociology
Subclass ofpolitical ideology Taƴto
Hashtagfeminism Taƴto
Taarikihistory of feminism Taƴto
Practiced byfeminist, women's rights activist Taƴto
Targetwomen's rights, gender equality, gender equity, gender parity Taƴto
WordLift URLhttp://data.thenextweb.com/tnw/entity/feminism Taƴto
Opposite ofantifeminism, masculism, sexism, patriarchy Taƴto

Feminism ko dille renndo-politik e miijooji baɗɗi faayiida ngam siifde e tabitinde potal politik, faggudu, neɗɗo, e renndo hakkunde rewɓe e worɓe . [lower-alpha 1] Feminism ina jogii darnde wonde renndooji hannde ɗii ko baabiraagal —ɓe ɓuri teeŋtinde ko miijo worɓe — e wonde rewɓe ina mbaɗee ko aldaa e nuunɗal e nder ɗeen renndooji. Eɓɓooje ngam waylude ɗum ina jeyaa heen haɓaade njiyaagu e moƴƴitingol fartaŋŋeeji e batte jaŋde, karallaagal, e jokkondiral hakkunde yimɓe wonande rewɓe.

Fuɗɗoraade e Orop e darorɗe teeminannde 18ɓiire, dille rewɓe mbaɗii kampaañ e jokkude kampaañ ngam hakkeeji rewɓe, ina jeyaa heen hakke woote, dogde e jappeere laamu, golloraade, dañde njoɓdi potndi, jogaade jawdi, heɓde jaŋde, naatde e nanondiral, jogaade hakkeeji potɗi e dewgal, jogaade hakkeeji potɗi e dewgal . Feminist en kadi ngolliima ngam heɓde kaɓirɗe ngam haɗde jibinde, ruttaade e reedu e nder sariya, e jokkondiral renndo ; e reende rewɓe e sukaaɓe rewɓe e majjere, e majjere, e majjere nder galleeji . Waylooji e mbaydiiji ɓoornungal rewɓe e golle ɓalli jaɓaaɗe wonande rewɓe kadi ina njeyaa e dille rewɓe.

Annduɓe heewɓe ina cikka wonde kampaañuuji rewɓe ko doole mawɗe gaddanɗe mbayliigaaji renndo taariindi mawɗi ngam hakkeeji rewɓe, haa teeŋti noon e nder leyɗeele hirnaange, ɗo ɓe ngoni ɗoo e winndere ndee kala ngam heɓde hakkeeji rewɓe, ɗemngal gonngal hakkunde rewɓe e worɓe, hakkeeji jibinannde rewɓe e hakkeeji jibinannde ( conceptison) e hakkeeji jibinannde e nder kontraaji e jeyi mum. Hay so tawii noon darnde rewɓe ina ɓuri teeŋtude, ina jokki, e hakkeeji rewɓe, won heen ina mbiya ina poti naatde e ndimaagu worɓe e nder paandaale mum, sibu eɓe cikki wonde worɓe ina mbonni kadi darnde rewɓe e aadaaji . Miijo rewɓe, ummoriingo e dille rewɓe, ina fadi faamde sifaa ŋakkeende potal rewɓe e worɓe e ƴeewtaade darnde rewɓe e nder renndo e geɗe nguurndam. Miijooji rewɓe ƴettii miijooji e nder fannuuji keewɗi ngam jaabaade naamne jowitiiɗe e jinnaaɓe.

Mary Wollstonecraft ina yi’aa e heewɓe ko sosɗo feminism sabu deftere makko nde o winndi e hitaande 1792, tiitoonde mum ko A Vindication of the Rights of Woman, nde o holliti wonde jeyi leydi e jeyi keeriiɗo ko kañum woni sabaabu njiyaagu rewɓe, kadi rewɓe no worɓe nii ina poti fotde hakkeeji. Charles Fourier, sosiyaalist utopist, filosof Faraysenaajo, ina sikkaa ko kanko sinci helmere « féminisme » e hitaande 1837, kono alaa ko tawaa e golle makko e helmere ndee. Konngol « féminisme » (« rewɓe ») fuɗɗii feeñde ko e Farayse e hitaande 1871 e nder deftere safaara, ko fayti e worɓe wonduɓe e rafi tuberkuloor, ɓe ƴellitii, e wiyde winndiyanke biyeteeɗo Ferdinand-Valère Faneau de la Cour, sifaaji rewɓe. Konngol « féministe » (« debbo »), ngol Alexandre Dumas fils ƴetti e binndol mum e hitaande 1872, ina tuugnii e worɓe wallitooɓe hakkeeji rewɓe. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi kala, kuutoragol konngol ngol ina boni no feewi, tee ina hollita heen ñiŋooje ko wiyetee « jiiɓru jinnaaɓe » rewɓe saliiɓe ɗooftaade peccitagol renndo ngo, e luulndaade ŋakkeende potal hakkunde jinnaaɓe. [2]

Daartol dille rewɓe hirnaange jamaanu ina feccii e "waves" keewɗi. Arannde ndee ko dille suɓngooji rewɓe e teeminannde 19ɓiire e puɗal teeminannde 20ɓiire, ngam ƴellitde hakke rewɓe suɓaade. Waɗde, dille ɗiɗmere, dille ndimaagu rewɓe, puɗɗii ko e kitaale 1960, kampaañ ngam potal rewɓe to bannge sariya e renndo. E nder hitaande 1992 walla ko ina wona jooni, mbaydi tataɓiri yiytaa, ndi nganndu-ɗaa ko kañum ɓuri tiiɗnaade e neɗɗo gooto e keewal. Yanti heen, won wiyɓe ina woodi mbaydi nayaɓiri, fuɗɗoriindi hedde 2012, ndi huutoriima lowre enternet ngam haɓaade njiyaagu, njiyaagu rewɓe e pinal njiyaagu ; ɓuri anndeede ko e dille Me Too.

  1. Laura Brunell and Elinor Burkett (Encyclopaedia Britannica, 2019): "Feminism, the belief in social, economic, and political equality of the sexes."[1]
Cite error: <ref> tags exist for a group named "lower-alpha", but no corresponding <references group="lower-alpha"/> tag was found
  1. Brunell, Laura; Burkett, Elinor (28 February 2024). "Feminism". Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc. Archived from the original on 7 March 2024. Retrieved 10 March 2024.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named :0