Feminism and equality
Feminism ko miijo gooto e potal hakkunde worɓe e rewɓe to bannge politik, faggudu, e renndo, hay so tawii noon dille e miijooji rewɓe heewɓe ina ceerti e hol no foti ɗaɓɓaande e peeje potɗe huutoreede ngam heɓde potal .
Kono noon, potal, hay so tawii ko ɓuri heewde e rewɓe ina mballita ɗum, yiytaaka e nder winndere ndee kala ko batte ɗaɓɓaaɗe e dille rewɓe, hay rewɓe. Won heen ina cikka ko feministe ɓeydude hakkeeji rewɓe e iwdi ɓurndi famɗude e gorko tawa ɓe keɓaani potal timmungal. Miijo maɓɓe ko won e dañal laamu ɓuri hay huunde. To bannge jokkere enɗam, seeɗa e rewɓe ina mbiya wonde rewɓe ina poti sosde ko famɗi fof renndo ngo rewɓe ardii e won e juɓɓule.
E wiyde Tineke M. Willemsen, hooreejo jaŋde rewɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tilburg, "[i]t ina saɗi hay dara waawaa rokkude firo feminism mo kala feministe jaɓata". Bronwyn Winter ñiŋii salaade siftinde feminism wonande annduɓe e ɓe ngonaa annduɓe, salaade "yaajde haa nanndi e darnde teori feminism ɓurnde mawnude: sifaa 'non-darte'". Kono tan, firooji ina ndokkee e nder binndol e golle rewɓe.
Potal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko heewi e binndanɗe ina ciftina wonde feminism ko potal hakkeeji rewɓe walla potal hakkunde worɓe e rewɓe. Wonaa tan feminism ina jogii batte e potal hakkunde rewɓe e worɓe, kono kadi e nder leñol. Diɗɗal Chicana Feminism wonti koolaaɗo kuuɓal politik ngam yiylaade potal rewɓe e rewɓe e nder renndo Amerik. Nde luulndii darnde teskuyaaji jinnaaɓe.
"Feminism ina ɗaɓɓi ballal hakkunde rewɓe e worɓe e nder renndo, faggudu, e doole politik e nder renndo ngo, e innde rewɓe e worɓe ɓee fof e innde neɗɗaagal maɓɓe gootal, kono e teddinde ceertugol maɓɓe." Nde feminism e kelme jowitiiɗe e mum puɗɗii huutoreede no feewi e kitaale 1890 e nder Orop e nder leyɗeele hirnaange e jokkude haa e jamaanu hannde oo, jokkondiral kelme ɗee e potal ina heewi laaɓtude. "Ndeen, hono no jooni nii, lanndaaji keewɗi ina kuutoroo kelme ɗee e mbaadi polemik, hono epiteeji, wonaa e analitik; ndeen, hono no jooni nii, kelme ɗee kuutortaako e kala neɗɗo ngam firtude huunde wootere. E, no janngugol daartol maɓɓe holliri nii, ɓe ɓuri heewde wiyde ko 'hakkeeji rewɓe', wonaa 'hakkeeji worɓe potɗi'." Kelme feminism ɗon holla ƴamol socio-politik ɓurngol yaajugo, ƴamol ngol debbo ɗon mari haaje e mawninki debbo nder ƴamol maako dow martaba worɓe." Yimɓe ina mbaawi wiyde so tawii ngolɗoo konngol ina hollita goonga ko wayi no ceergal luggiɗngal nii hay so. Teskaade rewɓe ina ngondi e jokkere enɗam ko fayti e sariya e darnde mum en e nder renndo ina waɗi faayiida wonde feminism ina jokki e hakkeeji rewɓe.[1]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Merriam-Webster dictionary, as accessed April 1, 2018, entry feminism, sense 1. Wollstonecraft (2009), p. 158 Echols (1989), pp. 144 Echols (1989), pp. 289, citing Snitow, Ann, Retrenchment vs. Transformation: The Politics of the Anti-Pornography Movement, in Caught Looking: Feminism, Pornography and Censorship (N.Y.: Caught Looking, 1986), pp. 11–12. Andrea Dworkin: "Take No Prisoners", in The Guardian, May 13, 2000, as accessed September 6, 2010. Spender, Dale, For the Record: The Making and Meaning of Feminist Knowledge (London: The Women's Press, 1985 (ISBN 0-7043-2862-3)), p. 151 (on institutions) but see p. 214 (antibureaucratic).