Jump to content

Feminist ethics

Iwde to Wikipedia
feminist ethics
Subclass ofethics Taƴto
Yemrepractical philosophy Taƴto
Described at URLhttps://www.iep.utm.edu/fem-e-n/ Taƴto

Etikaaji rewɓe ko laawol etikaaji mahoowo e dow miijo wonde teoriiji etikaaji aadaaji ɗii ina pamɗi e/walla ina pamɗi e humpitooji rewɓe, tawi noon ko ɓuri heewde e mum en ko worɓe, ko ɗum waɗi ina suɓii miijaade etikaaji rewrude e laawol feminist kuuɓtodinngol ngam waylude ɗum.

Filoosof en rewɓe ina ñiŋa etikaaji aadaaji ɗii, sibu ko ɓuri heewde e mum en ina njokki e miijooji worɓe tawa ina teskaa miijooji rewɓe. Toppitagol e geɗe moraale nguurndam keeriɗam e golle galleeji, e aadaaji, ko geɗe ɗe ngalaa nafoore. Haa teeŋti noon, rewɓe ina kollita wonde ɓe ngonaa jom en hakkillaaji en, ɓe ngonaa juulɓe so yerondiraama e worɓe. Etikaaji aadaaji ina ndokka sifaaji pinal worɓe hono "ndimaagu, ndimaagu, hakkille, yiɗde, jeertinaango, njiimaandi, njiimaandi, pinal, ɓurondiral, geɗel, ascetism, hare, e maayde," e rokkude teddungal seeɗa e sifaaji pinal rewɓe hono "jokkondire, renndo, renndo, walaa darnde, tagoore, immanence, laawol, welwelo, jam, e ngeedam." [1] So tawii rewɓe ina poti ɓamtude walla huutoraade kala sifaa pinal gaadanteejo worɓe ɓe njiyrata ko goɗɗum walla ko etaade ɓurde nanndude e worɓe. Etikaaji aadaaji ina njogii nanondiral jowitiingal e "gorko" ɗo miijo moraal ƴeewtetee e nder njuɓɓudi kuule, hakkeeji, winndereyankaagal, e ŋakkeende luural, wonta tolno renndo. Laawol "debbo" e miijo moraal ina teeŋtina jokkondiral, golle, keeriindi, e peccitagol[2][1]

Baɗte daartol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Etikaaji rewɓe ƴellitii ko e deftere Mary Wollstonecraft wiyeteende ‘ Vindication of the Rights of Women ’ yaltunde e hitaande 1792. E miijooji kesi ummoriiɗi e jamanuuji, rewɓe gooto gooto ina mbaawi yahde ko ɓuri ko adii, ina addana ɗum en fartaŋŋeeji ɓurɗi heewde ngam gostondiral miijooji e yahrude yeeso hakkeeji rewɓe’. E dille renndo kese hono Romantism toon ƴellitii yi’annde moƴƴere nde meeɗaa yiyeede e mbaawka e daɗndo aadee. Ndeeɗoo yiɗde feeñii e winndannde John Stuart Mill wiyeteende « Ƴeewndo rewɓe » (1869). [3] Laabi rewɓe e nehdi, ɓeydii ƴellitaade e nder ooɗoo sahaa e yimɓe woɗɓe teskinaaɓe hono Catherine Beecher, Charlotte Perkins Gilman, Lucretia Mott e Elizabeth Cady Stanton e teeŋtinde sifaa jinnaaɓe e nehdi, teeŋti noon e ko yowitii e ‘nehdi rewɓe’. [4]

Ko ɗum woni ko wiyetee Charlotte Perkins

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Winndiyanke Ameriknaajo biyeteeɗo Charlotte Perkins Gilman miijotoo ko « Herland » fenaande. E nder ndee renndo ngo worɓe ngalaa, rewɓe ina njibina ɓiɓɓe mum en rewɓe e parthenogenesis, ina nguura e jikkuuji ɓurɗi toowde. Ndee renndo ngo rewɓe ɓuri teeŋtude ina teddini gollal e yumma, ina usta peeje potɗe huutoreede ngam haɓaade neɗɗo gooto e nguurndam. Gilman miijii wonde e nder ngonka kaa rewɓe ina mbaawi jokkondirde e gollondiral sabu alaa ko ɗaɓɓi ngam jiimde koye mum en. Herland ina rema e ina hawra e ɓure "rewɓe" ɓurɗe moƴƴude e ɓure "gorko" ɓurɗe moƴƴude e nder heen ko ina yaaji e moƴƴere aadee . So renndo yiɗii wonde moƴƴo, e wiyde Gilman, ina foti yeru utopia fenaande Herland. Kono so tawii rewɓe ina fawii e worɓe ngam ballal faggudu, rewɓe ina njokki anndeede e maccuɓe mum en, worɓe ina njokki e anndeede e mawnikinaare mum en. Rewɓe ina poti wonde fotɓe faggudu worɓe hade mum en ƴellitde nehdi aadee tigi rigi, ɗum ko jillondiral timmungal hakkunde mawnikinaare e neɗɗaagal ngal mbiyaten hormaade hoore mum.

  1. 1 2 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Jaggar, Feminist Ethics, 1992
  2. Pollock, Griselda. "Aesthetic Wit(h)nessing in the Era of Trauma." In: EurAmerica vol 40 n. 4, December 2010 <http://www.ea.sinica.edu.tw/eu_file/12929220264.pdf> Pollock, Griselda. Generations and Geographies. Routledge, 1996. "Bracha L Ettinger Metafeminist and Feminist Notes. Oxytocin Mothering the World, London March 2019 - YouTube". YouTube. 23 August 2020. Ettinger, Bracha L., "Beyond the Death-drive, Beyond the Life-drive—Being-toward-Birthing with Being-toward-Birth. Copoiesis and the Matrixial Eros—Metafeminist Notes." in: Aberrant Nuptials. Edited by P. de Assis & P. Giudici. Leuven Univ. Press. 2019.
  3. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named womhist.alexanderstreet.com
  4. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named docsouth.unc.edu