Feminist pathways perspective
Yi’annde laabi rewɓe ko yi’annde rewɓe e criminologie nde hollirta ko ƴaañde e nder nguurndam fof ko huunde tiiɗnde wonande naatgol rewɓe e tooñanngeeji.
Viktimaasiyoŋ
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Victimisation ina jogii batte luggiɗe e nder hakkille, ina battina e ƴellitaare renndo neɗɗo. Ina woodi seedeeji keewɗi kollitooji wonde ƴaañgol ina addana neɗɗo naatde e bonannde. [1] So tawii noon ƴaañde ko huunde hulɓiniinde wonande worɓe e rewɓe fof e jikkuuji bonɗi, ko ɗum huunde ɓurnde tiiɗde e teskaade rewɓe. Hay so tawii worɓe e rewɓe fof ina mbaawi heɓde majjere e nder nguurndam mum en, rewɓe ina keɓa e jaabaade majjere no feewi e worɓe sabu ŋakkeende potal rewɓe e worɓe . Rewɓe nanngaaɓe ina keɓa caɗeele ɓurɗe heewde e worɓe nanngaaɓe e yimɓe rewɓe fof. [2]
Kasdi rewɓe ina heewi siforeede ko e mborosaaji, e njeeygu, e warngooji e tooñoowo. So tawii ɗeen sifaaji ina cifaa ko bonanndeeji, wiɗtooji puɗɗiima kadi miijaade wonde ko peeje nguurndam ngam haɓaade baasal. Yeru, suka debbo ina waawi dogde e galle tooñannge, ruttaade e njulaagu ngam dañde nguura. Binndanɗe ko faati e majjere ina keewi waɗde feere hakkunde majjere e tooñooɓe. Kono ɗeen pelle ɗiɗi ceeraani no paamirten nii. [3]
Jokkondiral e golle bonanndeeji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina woodi jokkondire binndaaɗe no feewi hakkunde jikkuuji bonɗi e majjere e nder rewɓe waɗooɓe bonanndeeji. Ɗum firti ko duuɓi e sifaaji jinnaaɓe e riis, ngonka, e batte mum ina njiyee no feewi, ina ɓeydoo saɗtude e nder rewɓe nanngaaɓe. Ina woodi seedeeji kollitooji wonde rewɓe wonɓe e bonanndeeji ina keewi jogaade daartol yaajngol e majjere ɓalliwal e jokkere enɗam. Rewɓe tooñooɓe ɓuri waawde tooñeede e worɓe tooñooɓe , ɓuri waawde tooñeede e rewɓe ɓe ngonaa tooñooɓe. [2] [3] Wiɗto waɗaango e yimɓe kasooji ngenndiiji hollitii wonde ko ina ɓura feccere e rewɓe nanngaaɓe ɓee, ina njuumta e ɓalli mum en walla ina njuumta, so yerondiraama e worɓe joy nanngaaɓe ɓee, ko famɗi fof gooto. [2]
Demokaraasi ƴaañgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yiyngo laabi feministe en firtaani wonde ƴaañgal ko rewɓe tan mbaawi waɗde. E nder ɗuum, ndee ɗoo yi’annde ina hollita no jinnaaɓe ɓee mbaɗirta batte e nder njiimaandi njiyaagu, e no ngalɗoo ceertugol njiimaandi udditirta laawol feewde e bonanndeeji wonande rewɓe. Risk neɗɗo e majjere ina fawii e ngonka nokku, e jokkondiral renndo, e demokaraasi. Wiɗtooɓe nguurndam ina teskii wonde yimɓe ina mbaawi dañde caɗeele e nder tolnooji keewɗi tuugnaade e nokkuuji mum en, ngonka renndo-faggudu, e suɓaade nguurndam. [1] E fawaade e yi’annde ƴellitaare nguurndam, sifaaji sosio-demokaraasi ina ndokka ceertugol nguurndam baawngol waɗde neɗɗo e ɓeydagol baasal. [1] Yeru, neɗɗo ummoriiɗo e nokkuuji ɗi ngalaa kaalis, gonɗo e nokkuuji renndo jamma e hakkunde hoɗdiiɓe ina waawi ɓurde waawde hawrude e tooñooɓe, ɗum noon ina waawi ɓurde waawde ƴattaade.
Dubbi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duuɓi ina njokkondiri no feewi e baasal, haa teeŋti noon e jawdi e bonanndeeji bonɗi. Ɓooygol ina heewi waɗeede e cukaagu. [4] Sukaaɓe ina keewi heɓde mborosaaji bonɗi e mawɓe. [5] Risk victimisation ina mawni hakkunde duuvi 16 e 19. [5] e wizto ngenndiijo vurngo moxxude, risk victimisation ina veydoo fotde 8 e nder teemedere gila e duuvi 12 haa 15 e duuvi 16 haa 19. Sukaaɓe mawɓe ɓuri waawde wonde ko e ngonkaaji ɗo ɓe mbaawi seertude e tooñooɓe, walla waɗde golle ɗe ɓe mbaawi seertude e ko yaawi. [4]
Baadal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jinnaaɗo ina mbayla riis, ngonka, e batte njiyaagu. [6] E wiyde limlebbi laamu nguu, so wonaa njulaagu, worɓe ɓuri rewɓe heewde warngooji e kala bonanndeeji bonɗi. Kono tan, rewɓe ina pamɗi no feewi e nder doosɗe laamu, tee ina ɓura worɓe waawde wonde e won e mbaydiiji majjere, ko wayi no leeptugol e majjere nder galleeji . [6] Rewɓe ɓuri waawde wonde ko ƴaañiiɓe e sukaaɓe e worɓe , kadi ɓuri waawde heɓde ƴaañorgal e cukaagu mum en.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:3 - 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:0 - 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:2 - 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:32 - 1 2 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:62 - 1 2 Britton, Dana (2011). The Gender of Crime. Lanham, MD: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. p. 82.