Feminist performance art
E wiyde ganndo biyeteeɗo Virginia Mackenny, naalankaagal ko kuutorgal mawngal ngam mooftude e waylude jinnaaɓe sabu naalankaagal, e ko ɓuri heewde, ina waɗi mbayliigu toowngu e kuule ñalnde kala. MacKenny winndi kadi wonde golle rewɓe ina njoginoo heen geɗal mawngal "e nder kitaale 60 e fuɗɗoode kitaale 70 to Amerik nde, e nder ngonka seppooji baɗaaɗi e dille hakkeeji siwil e feminism mbaydi ɗiɗmiri ." Won dille keewɗe gonɗe e les njiimaandi naalankaagal rewɓe, ina jeyaa heen Feminist Postmodernism, baɗnooɗo e kitaale 1960–1970, jowitiingal e huutoraade ɓalli rewɓe ngam heɓde nafoore. Ko noon kadi, dille Chicanx peeñi e Fuɗnaange Los Angeles e kitaale 1970, tawi ko e wolde wiyetnaam, nde nganndu-ɗaa ko dille caggal apartaayd.[1]
Daartol naalankaagal rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naalankaagal e nder pijirlooji fuɗɗii ko e leydi Gerek e Rome, caggal ɗuum e leydi Angalteer. Waɗooɓe e jamaanu laamu Room ina mbiyatnoo "mimes", ko no laawol jowitiingol e jinnaaɓe maɓɓe - e "fiyooɓe mime" e "fiyooɓe mime". E nder dingiral Roomnaaɓe, gorko ɓuri heewde e dingiral, hono no wiyraa e daartol dingiral ngol bu Brockett e Hildy mbinndi. [2]
Postmodernism rewɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]No Forte winndiri e wiɗto mum e naalankaagal rewɓe e kitaale 1960 e 1970 nii, « e nder ndee dillere, golle rewɓe ina peeña e peeje keertiiɗe, jokkondirɗe e postmodernisme e feminism ... rewɓe kuutoriima golle ko peeje dekonstruktiif ngam hollirde objectification rewɓe e batte mum ». Feere woɗnde nde naalankooɓe jimɗi rewɓe keewi huutoraade e nder dille postmodernist en ko “ittude mask”, ko ɗum huutortenoo ngam hollirde batte njiylawu rewɓe e nder jaayɗe, e hakkille rewɓe. MacKenny ina winnda kadi ko fayti e ittugol mask e nder Postmodernisme Feminist. O winndi, “Ngolɗoo ‘masquerade’ walla ‘masking’ ina waɗa so rewɓe ina njuɓɓina darnde mum en toɗɗaande e nder laabi keewɗi, keewɗi luurondirde - jaɓde, huutoraade, ustude e ustude haala hegemonic e nder golle ɗee.”
Dille Chicano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder darorɗe kitaale 1960 e puɗal kitaale 1970 to Fuɗnaange Los Angeles, ɓiɓɓe leydi Amerik iwdi Meksik ceppii ngam haɓaade wolde wiyetnaam e maayɗeele Chicanos ɗe ngalaa ɗo kaaɗi e nder mayre. Oon sahaa, 22% e maayɓe e wolde wiyetnaam ko Chicano en, tawi noon keewal yimɓe ɓee ko 5% tan. Ɗum noon ko sabu ŋakkeende jaŋde nde heblanaaki almudɓe yahde kolees, addi ɗum en ko seeɗa e cuɓagol so wonaa winnditaade. Seppooji ɗii ina njeyaa heen Blowouts walla seppooji almudɓe, e Moratorium Chicano. Fedde naalankooɓe wiyeteende Asco, jooɗiinde to Fuɗnaange LA, hollitii batte hare ndee e identiteeji queer e brown, kam e musibbaaji baɗnooɗi e seppooji ɗi kaalɗen dow ɗii sabu bonanndeeji polis . Fedde ndee sosi ko jimɗi mbeddaaji ɗi ngalaa ɗo kaaɗi e mbaadi walla e seppooji e dow laawol Whittier. Koolol ngol ƴetti laawol gootol hono no Chicano Moratorium nii, kadi ina tuugnii e koolaaɗo kuuɓal gaadanteejo Meksik e Katolik en posada Noel . Won e golle maɓɓe ɓurɗe lollude ina jarriboo darnde rewɓe e worɓe, yeru, naalanke gooto anndinoowo gorko tawtoraama fedde ɓoorniiɗo “booty shorts, platforms pink, e shirt ina winndaa heen ‘just turned 21.’” Fedde ndee jokki e waɗde golle e naalankaagal yiyteende jokkondirngal e miijooji jowitiiɗi e identité queer e nder LA Fuɗnaange e eth. E nder ooɗoo sahaa, Fuɗnaange LA ina wonnoo geto rewrude e keeri laabi mawɗi e ngonkaaji bonɗi.
Dillere caggal apartaayd
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]MacKenny winndii ko fayti e ɗiɗo e gollotooɓe mawɓe e nder dille naalankaagal caggal apartaayd to Afrik worgo . O adii winndude ko fayti e Carol Anne Gainer e golle makko ɗe o inniri « Exposé ». MacKenny hollitii wonde Gainer ina jiiɓa, ina ustoo binndol ngol nde o waɗata no model e naalanke nii e nder ndee ɗoo golle, ko ɗum gollotoo ngam ustude "ceertugol hakkunde naalanke/naalankaagal, naalanke/model, mahoowo/mahaaɗo, yiytuɗo/tawi, hakkille/ɓanndu, huunde/geɗel." Naalanke ɗiɗmo mo Mackenny winndi ko naalanke jillondirɗo e leƴƴi, baɗɗo golle biyeteeɗe "Span2. MacKenny ina seedtoo wonde naalanke biyeteeɗo Tracey Rose, ina hollita wonde renndooji hirnaange ina kuutoroo yimɓe ɓaleeɓe e nder wiɗtooji e ƴeewndo ganndal, e "seerndude e ɓuuɓnude terɗe ɓalli ɓurɗe heewde e Afrik worgo Saartje Baartman, debbo Khoisan holliraaɗo no " Venus Hottentot " ngam ƴiye mum keertiiɗe e steatopygia, walla ɓuuɓri mawndi)," hollirde ɓanndu mum Sifaa Mackenny e naalankaagal golle caggal apartaayd e faandaare mum politik ngam ɓuuɓnude e ustude mbaydiiji binndol.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ MacKenny, Virginia (2001). "Post-Apartheid Performance Art as a Site of Gender Resistance". Agenda: Empowering Women for Gender Equity. 49: 15–24. ISSN 1013-0950. Hov, Live. "The First Female Performers: Tumblers, Girls, and Mime Actresses". New Theatre Quarterly. 31: 130.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:0