Fijian mythology
| Subclass of | Mythology of Oceania |
|---|---|
| Tagu | culture of Fiji |
| Lesdi | Fiiji |
Miijooji Fiji ina mbiya denndaangal geɗe ɗe yimɓe jeyaaɓe e duunde Fiji mbaɗata.[1][2]
Diineeji maɓɓe koɗki, hono no heewɓe e winndere ndee nii, tuugii ko e gonndigal cirƴam ɗo taaniraaɓe maɓɓe e nokkuuji mum en ngoni e nder cirƴam gonɗam e nder humpito, daartol e gooto e tago. Hono no lekki jibinoowo aawdi ngam woodde, nannduɗo e neɗɗo, daabaaji e kala nguurndam fawaade e mbaydi jibinannde ngam jogaade gonndigal e dow leydi. Fijiyankooɓe ina cikki wonde aadee ina woodi e tagoore nde, won heen kadi ina njiimi heen geɗe goɗɗe ko wayi no ƴiye, mboɗeeri, oktoobar, e ko nanndi heen, ɗo aadee woni ƴaañoowo, wonaa ƴaañoowo.
Won e yeruuji laamɓe maɓɓe ko Degei, mboddi ndi laamɗo ɓurɗo toowde e Uluda Fiji. Ko kanko woni tagɗo aduna (Fiiji). O ñaawata ruuhuuji maayɗi kesi caggal nde ɗi njalti e gootel e caalli ɗiɗi ɗii : Cibaciba walla Drakulu. Seɗɗa o nelda aljanna Burotu walla Burotukula. Ko ɓuri heewde e woɗɓe ɓee mberletee ko e maayo, ɗo ɓe ndartoo haa les (Murimuria) ngam yoɓeede walla ñaaweede no haanirta nii.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ John Freese, The Philosophy of the Immortality of the Soul and the Resurrection of the Human Body. Facsimile reprint of 1864 edition. Kessinger Publishing, 2005, ISBN 1-4179-7234-3.
- ↑ T. Williams, J. Calvert, Fiji and the Fijians, Heylin, 1858.