Jump to content

Fijian mythology

Iwde to Wikipedia
Fijian mythology
mythology of an area
Subclass ofMythology of Oceania Taƴto
Taguculture of Fiji Taƴto
LesdiFiiji Taƴto

Miijooji Fiji ina mbiya denndaangal geɗe ɗe yimɓe jeyaaɓe e duunde Fiji mbaɗata.[1][2]

Diineeji maɓɓe koɗki, hono no heewɓe e winndere ndee nii, tuugii ko e gonndigal cirƴam ɗo taaniraaɓe maɓɓe e nokkuuji mum en ngoni e nder cirƴam gonɗam e nder humpito, daartol e gooto e tago. Hono no lekki jibinoowo aawdi ngam woodde, nannduɗo e neɗɗo, daabaaji e kala nguurndam fawaade e mbaydi jibinannde ngam jogaade gonndigal e dow leydi. Fijiyankooɓe ina cikki wonde aadee ina woodi e tagoore nde, won heen kadi ina njiimi heen geɗe goɗɗe ko wayi no ƴiye, mboɗeeri, oktoobar, e ko nanndi heen, ɗo aadee woni ƴaañoowo, wonaa ƴaañoowo.

Won e yeruuji laamɓe maɓɓe ko Degei, mboddi ndi laamɗo ɓurɗo toowde e Uluda Fiji. Ko kanko woni tagɗo aduna (Fiiji). O ñaawata ruuhuuji maayɗi kesi caggal nde ɗi njalti e gootel e caalli ɗiɗi ɗii : Cibaciba walla Drakulu. Seɗɗa o nelda aljanna Burotu walla Burotukula. Ko ɓuri heewde e woɗɓe ɓee mberletee ko e maayo, ɗo ɓe ndartoo haa les (Murimuria) ngam yoɓeede walla ñaaweede no haanirta nii.

  1. John Freese, The Philosophy of the Immortality of the Soul and the Resurrection of the Human Body. Facsimile reprint of 1864 edition. Kessinger Publishing, 2005, ISBN 1-4179-7234-3.
  2. T. Williams, J. Calvert, Fiji and the Fijians, Heylin, 1858.