Jump to content

Fluorescent treponemal antibody absorption test

Iwde to Wikipedia
Fluorescent treponemal antibody absorption test

Teskuyaaji ɓuuɓɗi (FTA-ABS) ko teskuyaaji ngam anndude so tawii ko sifilis. Huutoraade antibiotik keeriiɗo wonande sifaaji Treponema pallidum, hono ɗeen ƴeewndorɗe ina cikka ko ɓuri laaɓtude e ƴeewndorɗe ɗe ngonaa treponemal ko wayi no VDRL kono kolliraama laabi keewɗi wonde ina mbaawi wonde sensible kono wonaa keertiiɗe ngam ƴeewde neurosifilis e nder ƴiiƴam ɓalndu (CSF). Yanti heen, FTA-ABS ina wayla moƴƴo ko adii, ina heddoo moƴƴo ko ɓuri VDRL juutde. Treponemuuji goɗɗi, ko wayi no T. pertenue, ina mbaawi kadi waɗde FTA-ABS moƴƴo. Suffix ABS ina firta teeŋti noon e ɗaɗol peewnugol kuutorteengol ngam ittude antibiotikuuji antispirochetal ɗi ngonaa keertiiɗi tawaaɗi e serum no woorunoo.

E nder haala hee, jarribo ngoo ina jogii darnde ɗiɗi :

Ko jarribo tabitinoowo njeñtudi moƴƴiri ummoraade e jarribo ƴeewndo serum (RPR yeru). Nde tawnoo jarribo ngoo ina jogii nafoore teskaande toownde ina waɗi nafoore mawnde e nder serum walla CSF ngam ittude/safrude neurosifilis so tawii njeñtudi jarribo FTA ngoo ko bonngo. " FTA bonɗo e nder ƴiiƴam ina haɗa neurosifilis". Laahal Antigen ngam ƴeewndo FTA-ABS ko bakteriiji guurɗe. Bakteriiji ɗii mbaawataa reeneede e nder laylayti renndo, ko ɗum waɗi tagooje kuutorteeɗe ɗee ko suspension lyophilisée T. pallidum ƴettaaɗo e ƴiye testikulaaji mbabba. Ɗuum ina yaaji, ina fijiree e slide. Serum ñawɗo oo ina jillondira e ɓuuɓri (feccere "ABS" e jarribo ngoo) ina waɗi ƴiiƴam gonɗam e ƴiiƴam ɗam alaa ko bonnata, hono biyotip Rieter mo Treponema phagedenis. Faandaare absorbant oo ko ittude antibiotikuuji gonɗi e treponemal ɗi ngonaa keertiiɗi e bakteriiji sifilis. Ndeen serum ñawɗo mo adsorbeede ko adii oo ɓeydee e slide oo ; so tawii ñawɗo oo ina wondi e sifilis, ƴiiƴam mum en ina jokkondiri e bakteriiji ɗii. Antibiotik gonɗo e treponeme mo FITC (fluorofoor) e TRITC (fluorofoor goɗɗo) gonɗo e neɗɗo ina ɓeydee heen ko wayi no antibiotik ɗiɗaɓo. Nokku spirochete oo ina anndee e kuutoragol mbaydi FITC, mbaydi TRITC ina anndi so tawii ñawɗo oo ina jogii anti-T. pallidum (jokkondiral e spiroket gooto).[citation ina haani]

Nafuda Ooɗoo ƴeewndo nafataa ko e rewde safaara, sibu o ustataako e safaara moƴƴo, kadi maa o jokku wonde moƴƴo duuɓi keewɗi caggal nde o feeñi e ñawu nguu. FTA ina fotnoo 100% e CSF, ɗum firti ko FTA CSF bonɗo ina yaltina neurosifilis.[1]

  1. Singh, Ameeta E.; Barbara Romanowski (1 April 1999). "Syphilis: Review with Emphasis on Clinical, Epidemiologic, and Some Biologic Features". Clinical Microbiology Reviews. 12 (2): 187–209. doi:10.1128/CMR.12.2.187. PMC 88914. PMID 10194456.