Fort portal
| Duungal | Afirik |
|---|---|
| Lesdi | Ugannda |
| Lamorde | Kabarole District |
| Nder laamoore | Kabarole District |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+03:00 |
| Jonde kwa'odineto | 0°39′23″N 30°16′47″E |
| Stated in | Encyclopædia Britannica Inc. |

Fort Portal ko adii Kabarole (lit. 'yo ɓe njiy') ko wuro tawaango e diiwal hirnaange leydi Uganndaa. Ko ɗoon woni jooɗorde Diiwal Kabarole e daartol Laamaandi Tooro fof.
Etimoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fort Portal inniraa ko dipolomaat Angalteer biyeteeɗo Sir Gerald Portal, sibu ko ɗoon tuugnorgal makko woni.
Wakere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fort Portal e nder diiwal Kabarole ina woni ko ina tolnoo e 296 kiloomeeteer (184 mi) e laawol, bannge worgo Kampala, laamorgo leydi Uganndaa e wuro ɓurngo mawnude, e dow laawol mawngol ngol laabi ɗiɗi, ngol asfalt fof woni e mum. Koɗorɗe leydi Fort Portal City ko 0°39'16.0" N, 30°16'28.0" E (Njaajeendi: 0.654444; Njuuteeki: 30.274444). Fort Portal woni ko e dow 1 523 meeter (4 997 ft) dow koye maayo.
Darnde wuro
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sifaa liyon e nder wuro Fort Portal
Ñalnde 1 sulyee 2020, Fort Portal ƴettaa ko e minisipaal, wonti "wuro turism". E hitaande 2019, ngam heblude hokkude darnde wuro, Ford Portal hawtii e koɗkiiji e diiwanuuji keewɗi taariiɗi ɗum, ina jeyaa heen Karago, Parroisse Ibaale, Parroisse Burungu, diiwal Karambi, diiwal Bukuku, e nokkuuji diiwal Busoro.
Ummatore
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wiyde binnditagol ngenndiwal 2002, yimɓe Fort Portal ina tolnoo e 41 000 neɗɗo. E hitaande 2010, Biro toppitiiɗo limgol leydi Uganndaa (UBOS) limtii wonde yimɓe leydi ndii ina tolnoo e 46 300 neɗɗo. E hitaande 2011, UBOS limtii yimɓe 47 100 neɗɗo. E lewru ut 2014, binnditagol yimɓe leydi ndii waɗii 54 275 neɗɗo. E hitaande 2020 UBOS limtii caka hitaande yimɓe wuro ngo ko 60,800. Agency population limti dow ɗuuɗal yimɓe wuro man ɓesdi bee 2.12 nder teemerre hitaande fuu hakkunde 2014 e 2020.
Yimɓe daartol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hitaande Pop. ±%
2002 41 000 —
2010 46 300 +12,9%
2011 47 100 +1,7%
2014 ko 54 275 +15,2%
2020 60 800 +12,0%
wawru:
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Cellal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fort Portal ina waɗi opitaaluuji tati. Ospitaal diiwaan Fort Portal, opitaal laamu 300 leeso, mo ministeer cellal leydi Uganndaa ardii, ko kañum ɓuri mawnude. Ko adii fof ko opitaal Holy Family Virika, opitaal keeriiɗo mo 155 leeso ina waawi hoɗde, jeyaaɗo e diiwaan katolik Roma biyeteeɗo Fort Portal. Ɓurɗo famɗude e opitaaluuji ɗii ko opitaal misiyoŋaaji Kabarole, mo 100 leeso, opitaal renndo ngo Egliis Uganndaa toppitii, ko John Edward Church mo Fedde Misiyoŋ Eklesiya sosi ɗum e fuɗɗoode.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wuro ngo ina waɗi duɗe janngirɗe tati toowɗe. Duɗal mawngal duɗal jaaɓi haaɗtirde Mountains of the Moon, ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde keeringal, kono jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, woni ko e caka wuro ngoo. Kadi ina tawee e nder wuro ngo nokku mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Pentekostaal Uganndaa, duɗal jaaɓi haaɗtirde keeringal jokkondirngal e Mouvement Pentecostal. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde kesal, hono Duɗal jaaɓi-haaɗtirde safaara Fins, sosaa e nder wuro ngo e hitaande 2018. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde St. Mary’s Minor, duɗal hakkundeewal katolik ngam yiɗɓe wonde almudɓe katolik, ina tawee kadi to Fort Portal.
Yimɓe teskinaaɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Beenie Gunter: ko naalanke jimoowo
Juliana Kanyomozi: jimoowo
Margaret Blik Kigozi : ko ɓuri heewde e yimɓe ina nganndira Magi Kigozi ; doktoor safroowo, jiiloowo njulaagu, jannginoowo, e debbo diine ; jibinaa ko ɗoo e hitaande 1950
Nobel Mayombo (1965-2007) : seneraal brigadier e nder UPDF, awokaa e depitee
Kayanja Muhanga : lietnaa-seneraal e nder UPDF ; komandaajo konu leydi UPDF gila oktoobar 2022
Andere Mwenda: ko jaayndiyanke
Edward Rugumayo : ko politik, dipolomaat, binndoowo, ganndo e koolaaɗo kuuɓal
Asaba Ruyonga : gonnooɗo meeri wuro ngoo
Sylvia Rwabogo : jaayndiyanke e dawriyanke ; woniino Wakiiliijo Debbo Diisnondiral ngam Diisnondiral Kabarole, e nder Parlemaa 10ɓo (2016–2021)
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan tokooso Tooro
Doggol gure e gure e nder leydi Uganndaa
Tuugnorgal