Jump to content

Françoise Thinat

Iwde to Wikipedia
Françoise Thinat
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuFarayse Taƴto
InndeFrançoise Taƴto
Ɗuubi daygo1934 Taƴto
ƊofordeGien Taƴto
Sana'ajipianist, musician Taƴto
Janngi toConservatoire de Paris Taƴto
Student ofYvonne Lefébure Taƴto
StudentMaria Papapetropoulou Taƴto
Instrumentpiano Taƴto
Award receivedOfficer of Arts and Letters Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.francoise-thinat.com Taƴto

Françoise Thinat (jibinaa ko e hitaande 1934) to Gien (Loiret), ko piyanist Faraysenaajo kiiɗɗo.

O ardii kawgel hakkunde leyɗeele to Orléans, ngel o sosi e hitaande 1994, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari.

Njeenaari adanndi e firo e nder duɗe Yvonne Lefébure e Germaine Mounier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari, Thinat ƴettii kadi kursuuji firo to Marguerite Long, Georges Tzipine, Louis Fourestier e Guido Agosti to Siena. O waɗii e konnguɗi to Orop, Amerik, Kanadaa, Japon e Koree, o rokkii kadi kursuuji firo caggal leydi.

Thinat ko sosɗo kawgel hakkunde leyɗeele piyanɗe Orléans e hitaande 1994. Ngal kawgel winndereyankeewal, duuɓi ɗiɗi kala, ina hollita ndonu piyanɗe gila e teeminannde 20ɓiire haa hannde. E ballondiral e patronateeji keewɗi e pelle pinal, ndeeɗoo kawgel hollitii sukaaɓe naalankooɓe. Duuɓi capanɗe keewɗi, o ardiima kadi dingiral konsiir biyeteengal Matinées de piano, rokkaangal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Orléans.

E nder golle makko jaŋde keewɗe, ciftoren tawtoreede makko e binndol "duuɓi 10 e piyanɗe" (Cité de la musique) ; Thinat kadi ko kañum woni fuɗɗorde walla jibinannde kewuuji keewɗi e nder jimɗi : jaŋde piyanɗe Déodat de Séverac to Saint-Félix-Lauragais, golle piyanɗe lewru sulyee to Orléans, ñalngu cello lewru ut to Orléans.

O jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Toulouse [fr], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Orléans [fr], o wonii hannde porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pari.

Thinat ko tergal e juɓɓule keewɗe e nder leydi ndii e nder winndere ndee. O heɓi njeenaari jaŋde muusik ndi bayyinooɓe muuso Farayse ndokki, o toɗɗaa kadi Ofisee Ordre des Arts et des Lettres, ƴellitgol lewru Yarkomaa 2016.

Ngam lefol Arion ngol Thinat winnditii:

  • Guy Ropartz : udditgol, mbayliigaaji et joofnirde ; jimɗi e jardin; jamma
  • Claude Debussy : La mer, Nate ina mbaɗa orkestra, gite, rondeeji binndi, e Jacques Bernier
  • Paul Dukas: Sonaaji mawɗi, e am ɓuuɓɗo Robert Schumann: Albom ngam sukaaɓe
  • Edvard Grieg: albom La Norvège d'Edvard Grieg.

Leppi goɗɗi:

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Deftere Severak: Ceerdaña, En Languedoc [fr], Ɓiɓɓe Naïdes e Faune Indiscrete (yaltinaama e hitaande 2014 to Tessitures - Satine).

Thinat heɓii njeenaaje keewɗe :

  • Njeenaari mawndi adanndi e kawgel hakkunde leyɗeele Maria Canals to Barseloon
  • Njeenaari mawndi adanndi "Akademi juutɗo Marguerite".
  • Jaɓɗo kawgel Marguerite Long e Geneve
  • Njeenaari jaŋde jimɗi ndi bayyinooɓe jimɗi Farayse ndokki
  • Ofiisaajo Ordre des Arts et des Lettres, ƴellitgol lewru Yarkomaa 2016[1][2][3][4][5]
  1. Notice d'autorité personne on the website of the BnF
  2. Presentation of the CD Guy Ropartz: Ouvertures, Variations and finale; Music in the garden; Nocturne, Arion Paris, ARN68184, 1984-Reissued 1991
  3. "Orléans concours international". Archived from the original on 2018-07-01. Retrieved 2018-05-05.
  4. Les Naïades et le Faune Indiscret
  5. "Réédition de Déodat de Séverac par Françoise Thinat". Tessitures.fr (in Farayseere). Archived from the original on 5 May 2018. Retrieved 5 May 2018.