Jump to content

Francis Idachaba

Iwde to Wikipedia

Francis Sulemanu Idachaba, NNOM, OFR (4 lewru Duujal 1943 – 15 lewru Ut 2014)[1] ko jannginoowo faggudu ndema to leydi Najeriya, hooreejo fedde toppitiinde njeenaari leydi Najeriya e cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Kogi.[2] Ko kanko woni cukko hooreejo gadano to duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, to Makurdi, ko kanko woni cukko hooreejo leydi tuggi 1988 haa 1995.[3]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Francis Sulemanu Idachaba jibinaa ko ñalnde 4 lewru Duujal hitaande 1943, to Idah, wuro e nder diiwaan Kogi, to worgo-cakaare leydi Najeriya.[1] O janngi duɗal leslesal Qua Iboe Mission to Idah hade makko naatde e hitaande 1956 to duɗal hakkundeewal Province, Okene, ɗo o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange e hitaande 1961.[4]

O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o heɓi ɗoon dipolom makko to bannge faggudu.[5] Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago, ɗo e hitaande 1969 o heɓi dipolom makko master to bannge faggudu. E hitaande 1972 o heɓi doktoraa makko e faggudu ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Michigan State. E hitaande 1981, o wonti jannginoowo Fulbright to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan to bannge faggudu ndema.[6]

O fuɗɗi janngirde maako bana balloowo janngirde haa jangirde mawnde Michigan State nder hitaande 1972. Ko o ganndo, janngirde Idachaba ɗon nder limngal worɓe ɓurduɓe anndeede nder Naajeeriya. O heɓi B.Sc. e faggudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1967 e M.A. e nder fannu gooto to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago e hitaande 1969. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko doktoraa e faggudu ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Michigan State e hitaande 1972, o fuɗɗii golle ɓurɗe welde e baɗte, ko o jannginoowo , wiɗtoowo e jiiloowo e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde e nokkuuji wiɗto to Niiseer, Amerik, Kanadaa, La Haye, Pays-Bas e leyɗeele Afrik keewɗe. Faggudu ndema ummiima haa wonti jannginoowo faggudu ndema to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1981.

Yahdu makko e hakkille ina waɗi defte jeegom bayyinaaɗe e ko ina ɓura 72 binndanɗe janngirɗe ko faati e geɗe ceertuɗe ƴellitaare ndema. O woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema fedde nde, Makurdi, tuggi 1988 haa 1995, kadi o woniino cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Kogi State hakkunde 2005 e 2008. O wiyi yo laamu nguu bayyina ndema ko gollorgal cukalel, kadi ko alkule tati sosaa hakkunde laamu, gollorɗe e duɗe jaaɓi haaɗtirde ngam safrude caɗeele ngenndiije. Ko kanko sosi Fedde Jaŋde Igala e hitaande 2001 e Fedde F. S. Idachaba ngam wiɗtooji e bursiiji e hitaande 2003.[7][8]