Fransiska Mutapi
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Simmbaabuwe |
| Innde | Francisca |
| Innde ɓesngu | Matapi |
| Dee/goriiwo | Mark Woolhouse |
| Sana'aji | researcher |
| Employer | University of Edinburgh |
| Janngi to | University of Zimbabwe, Linacre College |
| Memba en | Black Female Professors Forum |
| Award received | Fellow of the African Academy of Sciences |
Francisca Mutapi ko porfeseer ko faati e ñawuuji cellal winndere e reentaade, ko gardiiɗo Akademi Cellal Aduna to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh, kadi ko cukko gardiiɗo Duɗal ngenndiwal wiɗtooji cellal (NIHR) Fedde wiɗtooji cellal winndere ngam haɓaade ñawuuji ngam naftoraade Afrik. Ko kanko woni debbo ɓaleejo gadano anndiraaɗo heɓde porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh.[1]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mutapi jibinaa ko e hitaande 1990, mawni ko to leydi Zimbaabwee . O heɓi dipolom makko leslesre e gannde nguurndam e hitaande 1991 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Zimbaabwee, o heɓi njeenaari janngoowo BSc programs e njeenaari janngoowo BSc Honors ɓurɗo moƴƴude e gannde nguurndam. O heɓi DPhil e gannde nguurndam to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, o woni ganndo Beit Trust. [2] Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Linacre, to Oxford .
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Caggal nde o timmini doktoraa makko, jaŋde makko caggal doktoraa makko woni ko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Antwerpen tuggi 1997 haa 1999. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Hilda’s College, to Oxford e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford . O golliima kadi e departemaa Mikrobiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Birkbeck e departemaa jaŋde daabaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow .
E hitaande 2002 Mutapi naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh e fedde heblo fedde wiɗtooji safaara. Ko o Jannguɗo e Duɗal Ganndal Biyoloji to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh, wiɗtooji Mutapi ko e cellal aduna e ñawuuji ɓuuɓɗi, teeŋti noon e wiɗto schistosomiasis/bilharzia, ñawu nguu saabotoo ko mboros parasitik ƴellitoowo e nder ɓowɗi. Golle makko mballitii e ƴellitde bilharzia e nder cellal renndo, tawi ko Fedde Adunaare Cellal (OMS) e sosiyetee farmasi biyeteeɗo Merck KgaA . [3]
E hitaande 2012 Mutapi jeyaa ko e terɗe sosɗe Fedde Laamɗoyankoore Akademi Sukaaɓe Edinburgh . O suɓaama e fedde ganndal Afrik e hitaande 2015 [4], kadi ko o fedde ganndal Zimbaabwee .
Mutapi ko porfeseer hannde to bannge cellal winndere e ñawu nguu, kadi ko kanko woni gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal winndere. Mutapi ko kadi cukko hooreejo fedde wiɗtooji cellal winndereere NIHR TIBA (Tackling Infections to Benefit Africa), nde ƴettata peeje kuuɓtodinɗe ngam huutoraade wiɗtooji e politikaaji tuugiiɗi e hujjaaji e nder leyɗeele Afrik, tawa ina teskaa ganndal, caɗeele karallaagal, e faggudu renndo .
E hitaande 2018, Mutapi heɓi njeenaari mawndi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh ngam anndude golle makko e safrude ñawu bilharzia. Hitaande aroore ndee Mutapi waɗtaa tergal e fedde toppitiinde ko fayti e wiɗtooji caɗeele winndereyankooje to leydi Angalteer.
Gaagaa golle makko ganndal Mutapi ko pentoowo, huutortoo ko kaalis keɓaaɗo e golle makko ngam wallitde jaŋde to Zimbaabwee.
Teffol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laboratoori Mutapi to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Edinburgh, Fedde Immuno-Epidemiyoloji Parasite, ina wiɗta no reenngo ñawu nguu heɓtortoo helminths e nder yimɓe e nder yimɓe fof ko ɓuri heewde e Afrik .
Yanti heen wiɗtooji makko ina njokki e ƴellitde feere wiyeteende praziquantel, woni lekki tan baawki haɓaade ñawu nguu, wonande sukaaɓe. Hannde oo, lekki kii ko pillol mawngol ngol sukaaɓe wonɓe e nokkuuji ɓurɗi heewde mborosaaji ina njiyloo, ina keewi salaade ƴettude.
Hannde alaa ñawbuuli keɓaaɗi ngam haɓaade ñawuuji mboros helminth ina heen bilharzia . Mutapi woni ko e ardaade laabi proteomics ngam ƴellitde kanndidaaji kesi ngam ñawndude ɗiin mborosaaji. Ɗum jiidaa e huutoraade spektorometri mass ngam yiytude antigen parasiit (poroteyiinuuji kuutortooɗi jaabawol immuno-adaptif) ko ɗum geɗe baawɗe huutoreede ngam ñawndude ñawu nguu.
E nder diiwanuuji ɓurɗi waasde e nder Afrik, coinfection e pathogens keewɗi ceertuɗi ko huunde heewnde waɗde. Mutapi woni gadiiɗo wiɗtooji e yeruuji keewɗi e ɗuum, ko wayi no mboros malaria e schistosomiasis, e mborosaaji keewɗi ceertuɗi e mborosaaji .
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Mutapi ina resndi Mark Woolhouse, porfeseer ko faati e ñawuuji mborosaaji. Ɓe kawri ɓe ndañi ɓiɗɗo debbo.[5]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Francisca Mutapi". Uniting to Combat NTDs. Archived from the original on 2021-12-22. Retrieved 2021-12-22
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:0 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:2 - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named:3 - ↑ "Linacre College Oxford News Autumn 2017, Issue 52". Linacre College, Oxford. Retrieved 2018-11-09