Frederik Lugard, ko Baron Lugard gadano
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Biritaani-Mawndi, United Kingdom of Great Britain and Ireland |
| Inditirde | Frederick Lugard, 1. Baron Lugard |
| Innde | Frederick |
| Innde ɓesngu | Lugard |
| Noble title | baron, Baron Lugard |
| Ɗuubi daygo | 22 Siilo 1858 |
| Ɗoforde | Chennai |
| Date of death | 11 Seeɗto 1945 |
| Place of death | Dorking |
| Father | Frederick Grueber Lugard |
| Mother | Mary Jane Howard |
| Sibling | Edward James Lugard |
| Dee/goriiwo | Flora Shaw |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Janngi to | Royal Military College, Sandhurst, Rossall School |
| Honorific prefix | The Right Honourable |
| Work location | London |
| Member of political party | Conservative Party |
| Military, police or special rank | general |
| Participated in conflict | Mahdist War |
| Military branch | British Army |
| Award received | Distinguished Service Order, Companion of the Order of the Bath, Knight Grand Cross of the Order of St Michael and St George, Founder’s Medal, honorary doctor of the University of Hong Kong |
| Collection items at | Herbarium, Royal Botanic Gardens Kew, Natural History Museum |
Frederik John Dealtri Lugard, Baron 1ɓo Lugard GCMG CB DSO PC (22 lewru Yarkomaa 1858 – 11 lewru Abriil 1945), ganndiraaɗo Sir Frederick Lugard hakkunde 1901 e 1928, ko soldaat Angalteer, jiiloowo Afrik, njuɓɓudi koloñaal. Ko kanko woni guwerneer Hong Kong (1907–1912), guwerneer cakkitiiɗo e nder leydi Nijeer (1912–1914), ko o komisariyaajo mawɗo gadano (1900–1906), ko kanko woni guwerneer cakkitiiɗo (1912–1914) e nder leydi Nijeer-Gene191.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lugard jibinaa ko to Madras (hannde Chennai ), to leydi Inndo, kono o mawni ko to Worcester, to Angalteer. O woniino ɓiy mawɗo konu Angalteer to Madras, e debbo makko tataɓo, Mary Howard (1819-1865), ɓiɗɗo debbo ɓurɗo famɗude e mawɗo leydi ummoriiɗo Thorne e Melbour . Kaaw makko to bannge baaba ko Sir Edward Lugard, gardiiɗo konu to leydi Indiya tuggi 1857 haa 1858 e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e nder biro konu tuggi 1861 haa 1871. Lugard janngi ko to duɗal Rossall e to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Royal, to Sandhurst . Innde ‘Dealtry’ ndee ko ngam teddinde Thomas Dealtry, sehil baaba makko maayɗo.
Golle konu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lugard yamiraa e nder konu 9ɓo (Regiment Norfolk fuɗnaange) e hitaande 1878, o naati e bataliyoŋ ɗiɗaɓo to leydi Inndo. O golliima e wolde ɗiɗmere hakkunde Angalteer e Afganistaan (1878–1880), e kampaañ Sudaan ( e wolde tataɓere hakkunde Angalteer e Birmaani (Novembre 1885) o rokkaama njeenaari « Ordre de service distinguishé » e hitaande 1887 divorcee mo o hawri e leydi Indiya. Nde o anndi o gaañiiɗo e aksidaa, o woppi golle makko to Birmaani ngam tawtoreede mo to Lucknow, o rewi e makko haa Angalteer. Nde o salii mo, Lugard felliti fuɗɗoraade golle kese e nder Afrik.
Hare Karonga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hedde hitaande 1880, fedde njulaagu Swahili en, e gardagol Mlozi bin Kazbadema, sosi nokkuuji njulaagu e nder sekteer fuɗnaange-rewo maayo Malawi, ina heen kadi nokku ɗo njulaagu (stockade) to Chilumba, dow maayo ngoo, ɗo ƴiye e jiyaaɓe mbaawi neldude e nder maayo ngoo. E hitaande 1883 Sosiyetee Lakeeji Afrik sosi nokku to Karonga ngam waylude ivoire e marsandiis njulaagu ummoraade e njulaagu Swahili .
Jokkondiral hakkunde pelle ɗiɗi ɗee bonnii, tawi heen geɗal ko sabu sosiyetee oo leeltude walla waasde yiɗde rokkude kaɓirɗe, kaɓirɗe e geɗe njulaagu goɗɗe kadi sabu njulaagu Swahili en ɓuri waawde huutoraade maccuɓe e njanguuji renndooji ɗi sosiyetee oo fodaniino reende ɗii. Hoɗɓe puɗɗii ko e cakkital hitaande 1887. Hareeji hakkunde-leyɗe baɗnooɗi haa cakkital hitaande 1889 ina nganndiraa wolde Karonga walla sahaa e sahaa fof « wolde aarabeeɓe ». [1]
Depo Sosiyetee Lakeeji Afrik to Karonga, ummiima e darorɗe hitaande ndee, kono e lewru mee 1888, Kapiteen Lugard, mo Konsul Angalteer to Mosammbik, waawni, ari ngam ardaade njillu feewde e Mlozi, tawi ko Sosiyetee Lakeeji Afrik ballitooɗo ɗum kono alaa ballal laamu Angalteer .
Eɓɓoore Lugard adannde tuggi lewru mee haa suwee 1888, yani e stockades Swahili en, tawi alaa ko heɓi heen, e nder njillu gooto, o gaañiiɗo, o woppii fuɗnaange. Laawol ɗiɗaɓol Lugard ngol e lewru desaambar 1888 haa marse 1889 ɓuri mawnude, ina waɗi bundu 7 kiloo, kono ngol waawaano ɓuuɓnude mahe stockade. Caggal nde o dañi caɗeele ɗiɗmere, Lugard ummii e diiwaan maayo Malawi, fayti Angalteer e lewru abriil 1889.
Yiylaade Fuɗnaange Afrik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Caggal nde o ummii Nyasaland e lewru abriil 1889, Lugard jaɓi golle e nder Sosiyetee Angalteer Fuɗnaange Afrik (IBEAC) o ari Mombasa, to bannge worgo Afrik fuɗnaange, e lewru desaambar. Hitaande ko adii ɗuum, e hitaande 1888, IBEAC rokkaama yamiroore laamɗo ummoraade e laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria ngam jagginde « fannu doole Angalteer » hakkunde Sansibar e Uganndaa , e yiɗde udditaade laawol njulaagu hakkunde maayo Victoria, to Uganndaa, e porto Mombasa to bannge maayo. Posto njulaagu nder leydi gadano sosaa ko to Machakos, 240 kiloomeeteer e nder geec, kono laawol aadaaji sosaangol feewde Machakos ko yahdu janfaandu e nder jeereende mawnde Taru, 93 kiloomeeteer e ɓuuɓri ɓuuɓndi. [ ]
Kuulal Lugard gadanal ko anndude so tawii laawol ngol ina waawi ummoraade Mombasa feewde Machakos, ngol rewata ko e jeereende Taru. O ƴeewtindiima maayo Sabaki e diiwaan hoɗdiiɓe mum, ko jiidaa e ƴellitde peeje ngam rimɗinde jiyaaɓe ɓe aarabeeɓe njoginoo e nder leydi mawndi Sansibar . [1]
Ñalnde 6 ut 1890, Lugard fuɗɗii yah-ngartaa mum karawan feewde Uganndaa, o yahdi e Oropnaaɓe njoyo woɗɓe : George Wilson, Fenwick De Winton (ɓiy Fransis de Winton - mawɗo Lugard goɗɗo oo), William Grant e Archibald Brown.

O ummii Mombasa feewde Uganndaa ngam heɓtude njiimaandi Angalteer e dow doole Almaañ e nokku hee e dartinde jiiɓru siwil hakkunde pelle e nder Laamu Buganndaa .
E nder laawol, Lugard yamiraama yo waɗ nanondiral e leƴƴi nokkuuji ɗii, mahde cuuɗi ngam heɓde laawol kisal ngam yah-ngartaa IBEAC garoowo. IBEAC huutoriima binndanɗe nanondiral laawɗuɗe, ɗe njuɓɓudi maɓɓe e ardiiɓe nokkuuji ɗii ciifi, kono Lugard ɓuri yiɗde ko kewu banndiraagal ƴiiƴam ɓurngal fotde , o naati e jokkondiral banndiraagal keewngal e ardiiɓe hoɗɓe e nokkuuji hakkunde Mombasa e Uganndaa. Gooto e jokkondiral makko ƴiiƴam lollungal, siifi ko e lewru oktoobar 1890 e nder dingiral makko to Uganndaa, nde o joofni to Dagoretti e nder leydi Kikuyu, o naati e nanondiral e Waiyaki Wa Hinga .
Lugard wonnoo ko gardiiɗo konu leydi Uganndaa tuggi 26 desaambar 1890 haa lewru mee 1892. Nde o ardii leydi Uganndaa ndee, o yahri ko e koɗli Rwenzori haa o arti e maayo Edward, o waɗi kartal nokku mawɗo e nder leydi ndii. O yilliima kadi maayo Albert, o addi heen ujunnaaje ujunnaaje Sudaannaaɓe ɓe Emin Pasha e Henry Morton Stanley ngoppi toon e nder njillu ballal Emin Pasha . [1]
Nde Lugard arti Angalteer e hitaande 1892, o dañii nafoore e haɗde gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii , hono William Gladstone, haɗde IBEAC woppude leydi Uganndaa.
