Jump to content

Fredrick Kúmókụn Adédeji Haastrup

Iwde to Wikipedia

Fredrick Kúmókụn Adédeji Haastrup jibinaa ko e teeminannde 19ɓiire e nder galle gooto e galle laamɗo Bilaro ɓooyɗo mo Iléṣa. Ina jeyaa e galleeji nay laamiiɓe Ileṣa (Biládù, Bilágbayọ, Biláro, e Biláyiréré)[1] e ngal woni, gila e laamu Owá Ọbọkun Atakumosa duuɓi 900 jooni. Caggal laamu makko, naatgol e jappeere laamu waɗaama, e nder mbaydi, hakkunde ɓiɓɓe makko nayo, ko ɗum woni ko jokki haa hannde : naatgol e jappeere laamu ina wayloo hakkunde galleeji nay laamɗi to Ijéṣaland. Caggal laamu Kúmókụn, ɓesngu Bilárọ ƴetti innde Ajímọkọ Haastrup. Nde Bilágbayọ en ƴetti innde Adesuyi.

Ajímọkọ ko tergal laamɗo e nder galle tan huutortoo ɗum. Iwdi pecce ɗiɗi innde ɓesngu nguu ina siforee haa jooni.

Miijo Galle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder kitaale 1820-30, nde o woni hakkunde duuɓi 4-9, Kúmókụn nanngaa ko e juuɗe Ilọrin en nde o woni e golle, caggal ɗuum o yeeyi ɗum maccuɗo.[2][3] O ummiima e luumo gooto fayde e luumo ngoɗngo haa o arti e daande maayo ɗo o waɗtaa e laana jiyaaɓe kaɓɓaaɗo e jiyaaɓe woɗɓe. Laana kaa ina diwa e bannge Angalteer hay so tawii ko laana Danemark. To maayo, Kúmókụn rafi. E nder daartol ɓesngu, gardiiɗo laana kaa ko Danemarknaajo, innde mum ko Haastrup.[4] O ƴetti yiɗde suka gorko oo, o woppi mo, o toppitii mo. Nde o woni e maayo, Angalteer itti macungaagu, caggal ɗuum laana kaa dañii kaɓirɗe mum to bannge sariya. Laana jiyaaɓe ka, caggal ɗuum, ko marineeji Man-o'-War Angalteer [5] nanngi ɗum, jiyaaɓe ɓee ndartinaa Siyera Leyoon. To leydi Siyera Leyoon, Kúmókụn wonti gardiiɗo Kapiteen Haastrup ballitooɗo [4] jaŋde makko. Golle ɗe Freetown waɗata e oon sahaa ko yo denndaangal jiyaaɓe rimɓe arooɓe ɓee njuurnitee mbele ɓe ngonaa ƴaañorgal e koɗki. Sukaaɓe ɓee ina ƴetta walla ina mbaɗee e nder kampaañ ngam jaŋde no haanirta nii. Kúmókụn janngi ngam, o heɓi, seedantaagal e nder peewnugol wuro.[4]

Ɗemngal ɗiɗmal ngal ko ɓiy Sir Adédokun heɓi ɗum e hitaande 2013 to jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal fuɗnaange, hono John David Yeadon Peel. Prof. Peel waɗi duuɓi keewɗi to Iléṣa, Ibadan e Ilé-Ifè. Nde o woni Iléṣa, o yewtidi e yimɓe heewɓe e nder galle Haastrup ngam deftere makko Ijeṣas e Naajeeriya: Naatgol Laamu Yorùbá, kitaale 1890 haa 1970. Ina tabitina wonde Kúmókụn ko goonga nanngaama e cukaagu mum, ko hoɗdiiɓe Ilọrins,[6] e kitaale 1820 e detal goɗngal keɓtinaangal e binndanɗe men e-mail, wonde ko e ngesa to nokku Iléṣa e innde... Oke Ibode. 'Ọwa [Laamɗo] keso oo ɓuri wonde neɗɗo wonande jamaanu nguu, cuɓaaɗo e doole ɗiɗi mawɗe politik Ijesha, rewooɓe Ogedengbe e ɓeen Ijesha ɓe, no njulaagu e nder Lagoon, ngurtirta e maccungaagu jogiiɓe won e jaŋde, ina jokkondiri e fedde Ekitiparapo to Lagos. Ko kanko woni Frederick Kumokun lollirɗo Haastrup, mo e nder nguurndam mum juutɗam – jooni o yahrata ko e capanɗe jeeɗiɗi – o tawtoraama no feewi caɗeele leydi makko. Ilorin en nanngi mo e kitaale 1830 o yeeyaama e maccungaagu, e won e mbaadiiji, caggal ɗuum o tawi ko Siyeraa Leyoon, ɗo o wonti Kerecee’en.’

Ina jeyaa e wiɗtooji ɗii naamne to Musée Maritime de Danemark ngam tabitinde woodgol Kapiteen Haastrup. Benjamin Assmusen, gardinooɗo musiiba oo e sahaa naamnal ngal winndi ko ɗoo :

'Innde Haastrup ndee ɓuri waawde ummoraade ko e wuro Haastrup (walla Håstrup e ɗemngal Danemark hannde) to duunde Fyn.[7]

E jamanuuji ɓennuɗi ina heewi no feewi nde yimɓe mbaɗata innde jibinannde mum en e innde mum en, ko ɗuum waɗi e won e sahaaji e nder daartol galle maa, ina gasa tawa ko neɗɗo ɓurɗo waawde ummoraade e oon wuro.

Mi ƴeewtindiima binndanɗe amen, kono ko heddii koo, alaa humpito kapiteen gooto e oon innde feeñi. So tawii ko goonga mawni maa ko kapiteen laana jiyaaɓe e hitaande 1830, ina gasa tawa alaa ko winndaa heen, sibu njulaagu jiyaaɓe e nder geec Atlantik mo Danemarknaaɓe mbaɗnoo, momtaama e hitaande 1803.

Ko fayti e rev. Niels Christian Haastrup : Ina wayi no ina woodi binndanɗe jowitiiɗe e makko e debbo makko Johanne Helene, mo innde mum wonnoo Hopf hade makko resde, ina tawee e defterdu Dowla Danemark, ina heen ɓataakeeji, binndanɗe, biyeeji, binndanɗe, binndanɗe yah-ngartaa kam e kaayitaaji keertiiɗi. Binndanɗe ɗee ina mbaawi yiyeede e defterdu diiwaan Jutland fuɗnaange to wuro Aabenraa.[8]

Ko alaa innde ofisee laana ndiwoowa e nder binndanɗe maɓɓe ina waawi wonde ko huunde maantiniinde sabu naatgol Wiki Nigeria hollitii wonde maccuɗo oo ina diwa e laana ndiwoowa Biritaan. Kono, e nder binndanɗe makko e porfeseer jannginoowo Norweesnaajo biyeteeɗo Per Oluf Hernæs, o hollitii misiyoŋaaji CMS, ina wiyee Niels Christian Haastrup, wonnooɗo to Siyera Leyoon e oon sahaa gooto nde o ari ñalnde 12 lewru Yarkomaa 1841 tawi omo yahra e duuɓi 29, o resi debbo biyeteeɗo Miss Johan Helene Hopf, garnooɗo jokkondirde e makko toon, ñalnde 8 desaambar 1841. O maayi ko duuɓi 9 caggal ɗuum, o wirnaa ko to St Patrick’s Kissy, to Siyera Leyoon.

Ina gasa tawa galle oo heɓi innde mum ko e oo misiyoŋ ; ko huunde woowaande ƴettude...innde neɗɗo mo loot-ɗaa e oon sahaa. Kúmókụn, jooni ina jogii innde Haastrup, artii galle mum to Ijeṣaland teeŋti noon e wuro Ileṣa rewrude e Lagos. O jokkondiri kadi e laamɗo Ijeṣa won e sahaaji e hitaande 1860. To Lagos, o dañii geɗe mawɗe ɗe o anndiraa Igbó Obį Haastrup, o jokkondiri haa hannde Igbobį, to Ibeju Lekki ɗo o remi Kola-nuts e ɗemngal Yoruba = o Ndema = Igbo) e dow njulaagu.[9] Igbóbį ko nokku ganndiraaɗo to Lagos. Nafooje makko e njulaagu ina addana mo heewde ƴettude laanaaji dow e les laabi ndiyam ngam yeeyde liɗɗi joorɗi e geɗe goɗɗe. E nder gooto e ɗeen ɗanle, o waɗii nafoore mawnde e nawde laana kaa haa to kisal. O siftini hoore makko wonde omo ardii laana kaa no neɗɗo ɓaleejo nii: Ajimọkọ bi oyinbo.[10]

Nguurndam caggal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Frederick Kúmókụn Haastrup anndiraama to Ijéṣaland e nder wolde Kiriji (1877-1893),[11] nde o woni tergal e fedde denndinnde parapo Ekiti to Lagos. Fedde nde rokki kaɓirɗe konu Ijeṣa wonnooɓe e Ibadan. O wonii caggal ɗuum piɓondiral e wasiyaade Owá (Laamɗo) e nder kaaldigal jam hakkunde mum e Angalteer e Ibadan, ngal jokkondiri e joofgol hareeji ɗii.

E lewru abriil 1896, nde o heɓi duuɓi capanɗe jeeɗiɗi, Frederick Kúmókụn Haastrup wonti Owá Obokun (Laamɗo) Ijeṣaland, o ƴetti tiitoonde Ajimọkọ I (ina ummii e innde makko : ‘Ajimọkọ bi Oyinbo’. o wonnoo ko e nder eklesiya Ebuté Ero to Lagos.[12]

Toɗɗagol makko waɗi ko e ballal doole ɗiɗi mawɗe politik Ijeṣa : almuɓɓe Ogedengbe (doole mawɗe e nder hareeji Kíríji) e Ijeṣa njulaagu e warooɓe e maccungaagu jokkondirɓe e Ekitiparapos fedde nde Kúmókụn wonnoo tergal sosngal to Lagos.[6]

Ko o laamɗo hannde : omo sikki wonde nguurndam e ƴellitaare laamu makko fawii ko e ƴellitde jawdi ndariindi e ƴellitde jokkondiral politik kono ko e Ijeṣa waɗteede e nder mum, ɗum woni e heblude pinal kesal. Ko o Kerecee’en tiiɗniiɗo, hay so tawii noon jom suudu makko ina mettina diineeji. O salii waɗde ko heewi e aadaaji laamɗo. Duɗal sosaa to Afin (Palas), ɗo Hooreeɓe makko neldi ɓiɓɓe mum en e dow won e doole ummoraade e Ọwa (Laamɗo) maɓɓe. Ko ɓiyiiko debbo jibinaaɗo e debbo makko Siyera Leyoon, laamɗo debbo biyeteeɗo Adénibi, biyeteeɗo Mrs Isabella Macaulay, ardii nde.[13]

Ajimọkọ I ina teskaa e huutoraade karallaagal mum Town Planning ngam moƴƴinde mbaydi wuro ngoo[14] ngo hannde ina sikkaa ko mbaydi laawol nanndungol e grid. O nastini diina Metodist haa Ijeṣaland nder hitaande 1896 bee mahdi Ekklessiya Missionnaire Methodist Wesleyan[15] dow nokkuure ladde nde woni haa sera haayre ɓutte (Otapète) to suudu dewal, ngam ɓeen Ijeṣaaji waɗooɓe diina Yoruba Ifa, woni woni. Ɓesngu nguu ina jokki e wonde wallidiiɓe mawɓe e Metodist, ko ɓuri jooni ko e kaalis mahngo eklesiya Metodist hannde oo, mo Adédokun Haastrup, Knight Egliis Metodist e dipolomaat golloowo, ceninooɗo e lewru Yarkomaa 2001 to Óṣógbó.

  1. Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 8 tonngoode ɗiɗmere
  2. Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 9 tonngoode ɗiɗmere
  3. Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 92 tonngoode tataɓere
  4. Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 10 tonngoode ɗiɗmere
  5. "Ajimoko I - Wiki Naajeeriya". Wiki Naajeeriya.com. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 13 suwee 2018. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
  6. Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 92 tonngoode tataɓere.
  7. "Karte Google". Karte Google. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
  8. "Suudu janngirde defte ngenndiije Danemark to Aabenraa". Sa.dk. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 17 mars 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
  9. Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 11 tonngoode tataɓere.
  10. Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 10 tonngoode nayaɓere contd/ e p. 11.
  11. "Hare Kiriiji (1877-1893)". Naija ɓooyɗo.com. 18 lewru juko 2015. Ƴeewtaa ko 13 suwee 2018.
  12. Peel, J.D.Y.(2000) Kawral diine e waɗde Yoruba. Michigan: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan. p. 150.
  13. Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 96 tonngoode ɗiɗmere
  14. Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambrij: Kambrij University Jaaynde Janndeeji Afrik 39. p. 93 tonngoode adannde
  15. Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 96 tonngoode ɗiɗmere.