Fredrick Kúmókụn Adédeji Haastrup
Fredrick Kúmókụn Adédeji Haastrup jibinaa ko e teeminannde 19ɓiire e nder galle gooto e galle laamɗo Bilaro ɓooyɗo mo Iléṣa. Ina jeyaa e galleeji nay laamiiɓe Ileṣa (Biládù, Bilágbayọ, Biláro, e Biláyiréré)[1] e ngal woni, gila e laamu Owá Ọbọkun Atakumosa duuɓi 900 jooni. Caggal laamu makko, naatgol e jappeere laamu waɗaama, e nder mbaydi, hakkunde ɓiɓɓe makko nayo, ko ɗum woni ko jokki haa hannde : naatgol e jappeere laamu ina wayloo hakkunde galleeji nay laamɗi to Ijéṣaland. Caggal laamu Kúmókụn, ɓesngu Bilárọ ƴetti innde Ajímọkọ Haastrup. Nde Bilágbayọ en ƴetti innde Adesuyi.
Ajímọkọ ko tergal laamɗo e nder galle tan huutortoo ɗum. Iwdi pecce ɗiɗi innde ɓesngu nguu ina siforee haa jooni.
Miijo Galle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder kitaale 1820-30, nde o woni hakkunde duuɓi 4-9, Kúmókụn nanngaa ko e juuɗe Ilọrin en nde o woni e golle, caggal ɗuum o yeeyi ɗum maccuɗo.[2][3] O ummiima e luumo gooto fayde e luumo ngoɗngo haa o arti e daande maayo ɗo o waɗtaa e laana jiyaaɓe kaɓɓaaɗo e jiyaaɓe woɗɓe. Laana kaa ina diwa e bannge Angalteer hay so tawii ko laana Danemark. To maayo, Kúmókụn rafi. E nder daartol ɓesngu, gardiiɗo laana kaa ko Danemarknaajo, innde mum ko Haastrup.[4] O ƴetti yiɗde suka gorko oo, o woppi mo, o toppitii mo. Nde o woni e maayo, Angalteer itti macungaagu, caggal ɗuum laana kaa dañii kaɓirɗe mum to bannge sariya. Laana jiyaaɓe ka, caggal ɗuum, ko marineeji Man-o'-War Angalteer [5] nanngi ɗum, jiyaaɓe ɓee ndartinaa Siyera Leyoon. To leydi Siyera Leyoon, Kúmókụn wonti gardiiɗo Kapiteen Haastrup ballitooɗo [4] jaŋde makko. Golle ɗe Freetown waɗata e oon sahaa ko yo denndaangal jiyaaɓe rimɓe arooɓe ɓee njuurnitee mbele ɓe ngonaa ƴaañorgal e koɗki. Sukaaɓe ɓee ina ƴetta walla ina mbaɗee e nder kampaañ ngam jaŋde no haanirta nii. Kúmókụn janngi ngam, o heɓi, seedantaagal e nder peewnugol wuro.[4]
Teffol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗemngal ɗiɗmal ngal ko ɓiy Sir Adédokun heɓi ɗum e hitaande 2013 to jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal fuɗnaange, hono John David Yeadon Peel. Prof. Peel waɗi duuɓi keewɗi to Iléṣa, Ibadan e Ilé-Ifè. Nde o woni Iléṣa, o yewtidi e yimɓe heewɓe e nder galle Haastrup ngam deftere makko Ijeṣas e Naajeeriya: Naatgol Laamu Yorùbá, kitaale 1890 haa 1970. Ina tabitina wonde Kúmókụn ko goonga nanngaama e cukaagu mum, ko hoɗdiiɓe Ilọrins,[6] e kitaale 1820 e detal goɗngal keɓtinaangal e binndanɗe men e-mail, wonde ko e ngesa to nokku Iléṣa e innde... Oke Ibode. 'Ọwa [Laamɗo] keso oo ɓuri wonde neɗɗo wonande jamaanu nguu, cuɓaaɗo e doole ɗiɗi mawɗe politik Ijesha, rewooɓe Ogedengbe e ɓeen Ijesha ɓe, no njulaagu e nder Lagoon, ngurtirta e maccungaagu jogiiɓe won e jaŋde, ina jokkondiri e fedde Ekitiparapo to Lagos. Ko kanko woni Frederick Kumokun lollirɗo Haastrup, mo e nder nguurndam mum juutɗam – jooni o yahrata ko e capanɗe jeeɗiɗi – o tawtoraama no feewi caɗeele leydi makko. Ilorin en nanngi mo e kitaale 1830 o yeeyaama e maccungaagu, e won e mbaadiiji, caggal ɗuum o tawi ko Siyeraa Leyoon, ɗo o wonti Kerecee’en.’
Ina jeyaa e wiɗtooji ɗii naamne to Musée Maritime de Danemark ngam tabitinde woodgol Kapiteen Haastrup. Benjamin Assmusen, gardinooɗo musiiba oo e sahaa naamnal ngal winndi ko ɗoo :
'Innde Haastrup ndee ɓuri waawde ummoraade ko e wuro Haastrup (walla Håstrup e ɗemngal Danemark hannde) to duunde Fyn.[7]
E jamanuuji ɓennuɗi ina heewi no feewi nde yimɓe mbaɗata innde jibinannde mum en e innde mum en, ko ɗuum waɗi e won e sahaaji e nder daartol galle maa, ina gasa tawa ko neɗɗo ɓurɗo waawde ummoraade e oon wuro.
Mi ƴeewtindiima binndanɗe amen, kono ko heddii koo, alaa humpito kapiteen gooto e oon innde feeñi. So tawii ko goonga mawni maa ko kapiteen laana jiyaaɓe e hitaande 1830, ina gasa tawa alaa ko winndaa heen, sibu njulaagu jiyaaɓe e nder geec Atlantik mo Danemarknaaɓe mbaɗnoo, momtaama e hitaande 1803.
Ko fayti e rev. Niels Christian Haastrup : Ina wayi no ina woodi binndanɗe jowitiiɗe e makko e debbo makko Johanne Helene, mo innde mum wonnoo Hopf hade makko resde, ina tawee e defterdu Dowla Danemark, ina heen ɓataakeeji, binndanɗe, biyeeji, binndanɗe, binndanɗe yah-ngartaa kam e kaayitaaji keertiiɗi. Binndanɗe ɗee ina mbaawi yiyeede e defterdu diiwaan Jutland fuɗnaange to wuro Aabenraa.[8]
Ko alaa innde ofisee laana ndiwoowa e nder binndanɗe maɓɓe ina waawi wonde ko huunde maantiniinde sabu naatgol Wiki Nigeria hollitii wonde maccuɗo oo ina diwa e laana ndiwoowa Biritaan. Kono, e nder binndanɗe makko e porfeseer jannginoowo Norweesnaajo biyeteeɗo Per Oluf Hernæs, o hollitii misiyoŋaaji CMS, ina wiyee Niels Christian Haastrup, wonnooɗo to Siyera Leyoon e oon sahaa gooto nde o ari ñalnde 12 lewru Yarkomaa 1841 tawi omo yahra e duuɓi 29, o resi debbo biyeteeɗo Miss Johan Helene Hopf, garnooɗo jokkondirde e makko toon, ñalnde 8 desaambar 1841. O maayi ko duuɓi 9 caggal ɗuum, o wirnaa ko to St Patrick’s Kissy, to Siyera Leyoon.
Ina gasa tawa galle oo heɓi innde mum ko e oo misiyoŋ ; ko huunde woowaande ƴettude...innde neɗɗo mo loot-ɗaa e oon sahaa. Kúmókụn, jooni ina jogii innde Haastrup, artii galle mum to Ijeṣaland teeŋti noon e wuro Ileṣa rewrude e Lagos. O jokkondiri kadi e laamɗo Ijeṣa won e sahaaji e hitaande 1860. To Lagos, o dañii geɗe mawɗe ɗe o anndiraa Igbó Obį Haastrup, o jokkondiri haa hannde Igbobį, to Ibeju Lekki ɗo o remi Kola-nuts e ɗemngal Yoruba = o Ndema = Igbo) e dow njulaagu.[9] Igbóbį ko nokku ganndiraaɗo to Lagos. Nafooje makko e njulaagu ina addana mo heewde ƴettude laanaaji dow e les laabi ndiyam ngam yeeyde liɗɗi joorɗi e geɗe goɗɗe. E nder gooto e ɗeen ɗanle, o waɗii nafoore mawnde e nawde laana kaa haa to kisal. O siftini hoore makko wonde omo ardii laana kaa no neɗɗo ɓaleejo nii: Ajimọkọ bi oyinbo.[10]
Nguurndam caggal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Frederick Kúmókụn Haastrup anndiraama to Ijéṣaland e nder wolde Kiriji (1877-1893),[11] nde o woni tergal e fedde denndinnde parapo Ekiti to Lagos. Fedde nde rokki kaɓirɗe konu Ijeṣa wonnooɓe e Ibadan. O wonii caggal ɗuum piɓondiral e wasiyaade Owá (Laamɗo) e nder kaaldigal jam hakkunde mum e Angalteer e Ibadan, ngal jokkondiri e joofgol hareeji ɗii.
E lewru abriil 1896, nde o heɓi duuɓi capanɗe jeeɗiɗi, Frederick Kúmókụn Haastrup wonti Owá Obokun (Laamɗo) Ijeṣaland, o ƴetti tiitoonde Ajimọkọ I (ina ummii e innde makko : ‘Ajimọkọ bi Oyinbo’. o wonnoo ko e nder eklesiya Ebuté Ero to Lagos.[12]
Toɗɗagol makko waɗi ko e ballal doole ɗiɗi mawɗe politik Ijeṣa : almuɓɓe Ogedengbe (doole mawɗe e nder hareeji Kíríji) e Ijeṣa njulaagu e warooɓe e maccungaagu jokkondirɓe e Ekitiparapos fedde nde Kúmókụn wonnoo tergal sosngal to Lagos.[6]
Ko o laamɗo hannde : omo sikki wonde nguurndam e ƴellitaare laamu makko fawii ko e ƴellitde jawdi ndariindi e ƴellitde jokkondiral politik kono ko e Ijeṣa waɗteede e nder mum, ɗum woni e heblude pinal kesal. Ko o Kerecee’en tiiɗniiɗo, hay so tawii noon jom suudu makko ina mettina diineeji. O salii waɗde ko heewi e aadaaji laamɗo. Duɗal sosaa to Afin (Palas), ɗo Hooreeɓe makko neldi ɓiɓɓe mum en e dow won e doole ummoraade e Ọwa (Laamɗo) maɓɓe. Ko ɓiyiiko debbo jibinaaɗo e debbo makko Siyera Leyoon, laamɗo debbo biyeteeɗo Adénibi, biyeteeɗo Mrs Isabella Macaulay, ardii nde.[13]
Ajimọkọ I ina teskaa e huutoraade karallaagal mum Town Planning ngam moƴƴinde mbaydi wuro ngoo[14] ngo hannde ina sikkaa ko mbaydi laawol nanndungol e grid. O nastini diina Metodist haa Ijeṣaland nder hitaande 1896 bee mahdi Ekklessiya Missionnaire Methodist Wesleyan[15] dow nokkuure ladde nde woni haa sera haayre ɓutte (Otapète) to suudu dewal, ngam ɓeen Ijeṣaaji waɗooɓe diina Yoruba Ifa, woni woni. Ɓesngu nguu ina jokki e wonde wallidiiɓe mawɓe e Metodist, ko ɓuri jooni ko e kaalis mahngo eklesiya Metodist hannde oo, mo Adédokun Haastrup, Knight Egliis Metodist e dipolomaat golloowo, ceninooɗo e lewru Yarkomaa 2001 to Óṣógbó.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 8 tonngoode ɗiɗmere
- Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 9 tonngoode ɗiɗmere
- Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 92 tonngoode tataɓere
- Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 10 tonngoode ɗiɗmere
- "Ajimoko I - Wiki Naajeeriya". Wiki Naajeeriya.com. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 13 suwee 2018. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
- Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 92 tonngoode tataɓere.
- "Karte Google". Karte Google. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
- "Suudu janngirde defte ngenndiije Danemark to Aabenraa". Sa.dk. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 17 mars 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 suwee 2018.
- Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 11 tonngoode tataɓere.
- Sir ɓesngu, M.M. KJW (2004) Nguurndam ammbasadeer laamɗo KJW. Ibadan: Defte Jaŋde J.P. p. 10 tonngoode nayaɓere contd/ e p. 11.
- "Hare Kiriiji (1877-1893)". Naija ɓooyɗo.com. 18 lewru juko 2015. Ƴeewtaa ko 13 suwee 2018.
- Peel, J.D.Y.(2000) Kawral diine e waɗde Yoruba. Michigan: Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan. p. 150.
- Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 96 tonngoode ɗiɗmere
- Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambrij: Kambrij University Jaaynde Janndeeji Afrik 39. p. 93 tonngoode adannde
- Peel, J.D.Y. (1983) Ijesha'en e Naajeeriya'en. Kambridge: Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, yeewtere Afrik 39. p. 96 tonngoode ɗiɗmere.