Fulgentius of Ruspe
Fulgentius of Ruspe Gordianus Fulgentius, ganndiraaɗo kadi Fulgentius mo Ruspe (462 walla 467 – 1 lewru Yarkomaa 527 walla 533), ko prelaat Kerecee’en Afrik worgo, gonnooɗo Episkop Ruspe e nder ko wiyetee hannde Tuunus, e nder teeminannde 5ɓiire e 6ɓiire. Omo teddinee no seniiɗo nii.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fabius Claudius Gordiyanus Fulgentius[3] jibinaa ko e hitaande 462 to Telepte (Medinet-el-Kedima hannde oo), to Tuunus, to Afrik worgo, e nder galle senaateeruuji.[2] Mawniiko biyeteeɗo Gordianus, senaateer Kartaago, ko Genseric, ƴaañoowo, ƴetti jawdi mum, caggal ɗuum riiwaa Itali. Ɓiɓɓe makko ɗiɗo ngarti caggal maayde makko; hay so tawii galle maɓɓe to Kartaago ko almuɓɓe ariyankooɓe ƴetti ɗum, ɓe keɓi heen jawdi to Bizasen.[2][3]
Baaba makko Kilawdiyus maayi ko nde Fulgentius ina famɗi no feewi. Yumma makko Mariana janngini mo ɗemngal Gerek e Latin. Fulgentius wonti teeŋti e gadano oo, ina haalda ɗum no jibinannde nii. Winndiyanke nguurndam makko wiyi wonde e cukaagu makko Fulgentius waɗi golle Homer ɗee fof e siftorde.[4] O yaawi dañde teddungal mawngal e nder renndo ngam yuɓɓinde golle galle makko. Ndee innde wallitii mo heɓde posto procureur walla jom jawdi Byzacena. Ɓooytaani o suusi nguurndam jawdi, ɗum hawri e jaŋde makko diine, haa teeŋti e waaju Augustin de Hippo e Jabuura 36, jowitiingal e sifaa nguurndam ɓanndu gonɗo e juutde, addani mo wonde moñño.
Hedde hitaande 499 o ummiima ngam tawtoreede hermit en Thebaid to Misra, kono o wayli miijo makko nde o anndi e Eulalius, Biskop Sirakuusa, batte monofisitism e monastik Misra.[5][6]
O ɗaɓɓiri Faustus, bismaango mo laamɗo Vandal biyeteeɗo Huneric dogni e diiwaan mum, caggal ɗuum o sosi suudu dewal to Byzacena. Faustus etinooma haɗde Fulgentius sabu ŋakkeende ɓanndu makko waɗi mo kanndidaa miskineeɓe e nguurndam tiiɗɗam e nder dewal ngal. Nde Fulgentius tiiɗnii, Faustus jaɓi mo e dow ñaawoore.[7]
Nde o anndi kuulal ɓiyiiko ngal, Mariana, mo nganndu-ɗaa meeɗaa haalde ko Fulgentius yiɗi koo, mettini heen no feewi. O dogi o fayi dame suudu dewal, omo ɗaɓɓa anndude no ekkol potɗo reende rewɓe jom suudu waawi haɗde mo ɓiyiiko gooto. Seppooji makko ngalaa nafoore, Fulgentius noon, haa jooni, ina tabitinaa e noddaango mum.
Ñawanɗe Ariyankooje kese e nokku hee, ndokki Fulgentius yahde to nokku goɗɗo ɓadiiɗo. Abbot toon, hono Felix, rokki Fulgentius golle njuɓɓudi golle waktuuji e nder dewal ngal, kanko ne njuɓɓudi geɗe ruuhuyankooje. Kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngollodii no feewi, ko noon e hitaande 499, e nder ɓuuɓri tooñanngeeji goɗɗi, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ndogi ɓe payi Sicca Veneria. Almaami Arian gooto mo nokkuure nden yamiri ɓe nannga ɓe torlaa ɓaawo ɓe anndi ɓe ɗiɗo fuu ɓe ɗon waaja janngirde Nicene orthodox.
E hitaande 500, o yilliima Rome, o juuli to yanaande nulaaɓe. Njillu makko hawri ko e konngol laamɗo Teodorik feewde e yimɓe ɓee, ngol tabitini Fulgentius e teddungal mum leslesal e majjere leydi ndii e oo aduna. Ndeen o artii to Byzacena, o mahi ɗoon suudu dewal, o suɓii hoɗde e suudu woɗndu. Innde Fulgentius yaawi saabaade, o rokkaama laabi keewɗi posto bismaango gooto e diiwaanuuji ɗi o woppitaa e golle laamɗo Ariyanke biyeteeɗo Thrasamund. O suɓii ko waasde jaɓde ɗeen ɗaɓɓaande, nde tawnoo omo anndi Thrasamund yamiriino teeŋti noon wonde ko Ariyankooɓe tan njaɓata hebbinde ɗeen jooɗorɗe.[8][9]
Biskop leydi Ruspe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 502 Fulgentius waawnaama ngam ƴettude posto bismaango Ruspe to leydi Tuunus hannde.[4] Nafooje makko laaɓtuɗe ɗee mbaɗii heen miijo tiiɗngo e yimɓe diiwaan makko keso oo, kono ɓooyaani ko o riiwaa Sardiin e ko ina tolnoo e capanɗe jeegom episkop en woɗɓe ɓe njogaaki darnde Arian. Papa Symmachus ina anndi caɗeele maɓɓe, ina nelda ɓe hitaande kala ko ina tolnoo e nguura e kaalis.
Nde o woni to Sardini, Fulgentius wayli galle gooto to Cagliari, o felliti winndude golle keewɗe ngam wallitde jannginde Kerecee’en Afrik. E hitaande 515, o arti Afrik, caggal nde Thrasamund noddi mo toon ngam yeewtidde e makko e lomto makko Arian. Deftere makko wiyeteende Answer to Ten Objections, ina sikkaa ko jaabawuuli ɗi o waɗnoo ko fayti e jaabawuuli e darnde Niiseer katolik en. Thrasamund, mo nganndu-ɗaa ina muusi ganndal e jaŋde Fulgentius, ina huli luural renndo so tawii ɗeen hujjaaji cemmbinɗi njippiima e juuɗe yimɓe mum ariyankooɓe, yamiri yo denndaangal haalaaji Fulgentius garooji ɗii mbaawa yeewteede tan ko e hunuko. Fulgentius jaabtii e yeewtere woɗnde e darnde Arian, anndiraande hannde Defte tati to laamɗo Thrasamund. Teddungal Thrasamund e Fulgentius ɓeydii, ɗum addani mo jaɓde Fulgentius jooɗaade e Kartaago, kono caggal wullitaango keso ummoraade e diineeji Ariyankooɓe nokku oo, o riiwi Fulgentius o artiri ɗum Sardini e hitaande 520.
Fulgentius sosi renndooji keewɗi wonaa tan e nder Afrik, kono kadi e nder Sardiin.[10]
E hitaande 523, caggal maayde Thrasamund e laamu Cat mumholic ɓiɗɗo Hilderic, Fulgentius jaɓaama hootde Ruspe e etaade waylude yimɓe ɓee e darnde katolik en. O golliima ngam moƴƴinde bonanndeeji keewɗi ɗi naatnoo e diiwaan makko ɓooyɗo oo e ŋakkeende makko. Doole e nafoore waaju makko ina luggiɗi haa ardiijo makko, hono Boniface de Carthage, ina woya e nder peeñcu kala nde o nani Fulgentius ina waaja, ina yetta Alla e yeeso yimɓe fof nde o rokki ekkol makko hono waajotooɗo oo.[5]
Tenngaade e Quodvultdeus (maayi c.450) e dow ardaade ina wayi no ko Fulgentius fotnoo foolde ɗum.
Caggal mum, Fulgentius woppi golle mum e nder galle laamorɗo to duunde Circinia (Kerkenna), kono o noddiraa to Ruspe, o golli toon haa o maayi ñalnde 1 lewru Yarkomaa hitaande 527[4] walla 533.[3]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nguurndam Fulgentius, (ko ɓuri heewde ko Ferrandus mo Kartaago, kono ko ɓuri jooni ko Redemptus mo Telepte) ina waɗi nafoore e daartiyankooɓe no winndannde eggugol yimɓe mawɓe renndo to Itali, Sisili e Sardini sabu waylo-waylo laamɓe Vandal to Fuɗnaange Afrik, Medira e Naviga ƴellitaare galle monastik episkopaal.
Binndi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko o ganndo diine, golle Fulgentius ina kollita ganndal e ɗemngal Gerek e nanondiral tiiɗngal e Augustin mo Hippo. O heewi winndude ko feewti e Ariyankaagal e Pelagiyankaagal. Won e ɓataakeeji e waajooji jeetati ina nguuri e Fulgentius. E nder yontaaji hakkundeeji, o hawri ko e Fabius Planciades Fulgentius, o sikkaa ko kanko woni binnduɗo Mitooji lolluɗi ɗii, kono ngool anndinde ina naamnii hannde. Taƴe tati e binndol Fulgentius ina tawee e appendix deftere Henri Kardinal de Lubac, « Katolik » (asli Farayse 1947, bayyinaango Engele ɓooyngo 1988 Ignatius Press).
Jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Filiyok
Fulgentius winndi nder ɓataake maako haa Piyeer dow nuɗɗinki: "Joggoɗee bee sembe maako, taa on ɗon sikka dow Ruuhu Ceniiɗo gooto, kanko woni Ruuhu gooto nder Baaba e Ɓiɗɗo, ɗon wurta diga Baaba e Ɓiɗɗo. Ngam Ɓiɗɗo wi'i: 'To Ruuhu Goonga wari, ngam o ɗonno janngina Baaba, o ɗon wurta diga Baaba maako,' Goonga."[7]
Fulgentius haalaani laaɓndal ko woni caggal ɗuum « mbayliigu » (1215) Lateran IV. E nder deftere makko Treatise contre Fabianus: "Goonga, geɗal men e ɓanndu Joomiraawo e ƴiiƴam mum nde en ñaami mburu makko, en njari koppi makko, ina janngina en wonde en potii maayde e aduna."[8] O hollitii wonde "en ñaamii mburu makko, en njarii koppi makko."
Seniiɗo Ortodoks Riisi, bismaango, e ganndo diine, Sylvester Malevansky, fawii ko e pneumatologie Fulgentius nde o rokki firo Ortodoks Fuɗnaange ngam ɗum.[9]
Teddungal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalngu senngo makko ko ñalnde 1 lewru Yarkomaa, ñalawma maayde makko. Ko heddii e makko ko Bouvines to Farayse e hitaande 1903.[5]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Saint Fulgentius". www.newadvent.org. Retrieved 2020-09-08.
- ↑ "CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Saint Fulgentius". www.newadvent.org. Retrieved 2020-09-08.
- ↑ "CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Saint Fulgentius". www.newadvent.org. Retrieved 2020-09-08.
- ↑ ""Saint Fulgentius of Ruspe, bishop", Order of Saint Augustine". Archived from the original on 2016-03-05. Retrieved 2016-02-27.
- ↑ ""Saint Fulgentius of Ruspe, bishop", Order of Saint Augustine". Archived from the original on 2016-03-05. Retrieved 2016-02-27.
- ↑ ""Saint Fulgentius of Ruspe, bishop", Order of Saint Augustine". Archived from the original on 2016-03-05. Retrieved 2016-02-27.
- ↑ "The Presbyters Project". www.presbytersproject.ihuw.pl (in Engeleere). Retrieved 2019-09-30.
- ↑ "The Presbyters Project". www.presbytersproject.ihuw.pl (in Engeleere). Retrieved 2019-09-30.
- ↑ Burns, Paul. Butler's Lives of the Saints:New Full Edition. Collegeville, MN:The Liturgical Press, 1995. ISBN 0-8146-2377-8.
- ↑ Burns, Paul. Butler's Lives of the Saints:New Full Edition. Collegeville, MN:The Liturgical Press, 1995. ISBN 0-8146-2377-8.