Gōzoku
Gōzoku (豪族; lit. "leñol doole"), e ɗemngal Japon, ko ɓesnguuji diiwaan doole. E nder daartol, ina waawi firtude galleeji doole ɗi ngonaa laamɓe tawa ina ƴeewa nokku ɗo ɗi ngoni ɗoo, tawa ina luurdi e Galle Laamɗo. Iwdiiji gōzoku ɓurɗi semmbe e jamaanu Yamato ina mbaɗi leñol Soga, leñol Mononobe e leñol Katsuragi.
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E jamaanu Yamato ko adii njuɓɓudi ritsuryō, leƴƴi semmbeeji jooɗiiɗi e diiwaan Yamato e diiwaan Kawachi ina noddiree chūō gōzoku (gōzoku hakkundeejo), tawi helmere chihō gōzoku (gozoku diiwaan) ina noddiree leƴƴi semmbeeji yaasi laamorgo kushiko e saraaji no ser. GOzoku cakaari ɗon mari tiitooɗe kabane bana omi e muraji, gōzoku diiwal man mari tiitooɗe bana atai e kimi. Daigōzoku ɓurɗo semmbe ("gōzoku mawɗo") ina jeyaa heen leñol Katsuragi, leñol Ōtomo, leñol Mononobe, e leñol Soga.
Caggal nde njuɓɓudi ritsuryō fuɗɗii, gōzoku hakkundeejo oo wonti kizoku, woni aristokraasi, o naati e politik hakkundeejo oo. Gózoku diiwaan oo heddii ko no waylaaki nii, ina tawtoree politik diiwaan oo. E nder njuɓɓudi ritsuryō, gōzoku ina firta ɓesnguuji diiwaanuuji doole jogiiɗi darnde ñaawirdu to darnde jeegom walla les walla ɓe ngalaa darnde, ko feewti e laamɓe e aristokraasi, jogiiɓe darnde ñaawirdu to darnde joyaɓere walla dow. E nder ngool laawol, gōzoku en ina keewi wonde guwerneeruuji diiwanuuji walla ardiiɓe tokosɓe e nder laamuuji diiwanuuji, e noon ɓe ƴetti golle njuɓɓudi nokkuuji ɗii.E nder yontaaji hakkundeeji, gōzoku hollitii e kalaas ardiiɓe diiwaanuuji ko wayi no jitō (goontorɗo leydi), shōkan (jokkondiral kuuɓtodinngal) e geshi (efficiente tokooso e nder manor). Kono, caggal dumunna Muromachi, helmere gōzoku ndee yani e kuutoragol, lomtinaa e helmere dogō, nde ine wiyee jizamurai (warngo-warngooji e nder diiwaan hee, kalfinaaɗo domen ladde tokooso), kumon (wakroowo e nder manor toppitiiɗo kaayitaaji laawɗuɗi) e seyanin (wakrondiral e nder manor (wakroowo e nder manor) e dow yamiroore huutoraade yamiroore e ñaawooje e innde joom mum).
E nder e caggal mudda Edo, kelme gōzoku walla dogō kuutoraama. Helmere gōnō e gōshō lomtiniri ceergal kilaas ɓennuɗo caggal ummital remooɓe alɗuɓe e njulaagu alɗuɓe e nder yonta Edo.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gōnō
Nanushi
Tuugnorgal.[1].[2]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Nihon dai hyakka zensho. Shōgakkan, 小学館 (Shohan ed.). 小学館. 2001. 豪族. ISBN 4-09-526001-7. OCLC 14970117.CS1 maint: others (link)
- ↑ Obunsha Nihonshi jiten ed. 3 旺文社日本史事典 三訂版. Obunsha 旺文社. 2000. 豪族. ISBN 9784010353134.