Garrison Wiliyam Lloyd
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Dowlaaji Dentuɗi |
| Innde | William, Lloyd |
| Innde ɓesngu | Garrison |
| Ɗuubi daygo | 10 Bowte 1805 |
| Ɗoforde | Newburyport |
| Date of death | 24 Duujal 1879 |
| Place of death | 𞤚𞤵𞤬𞤵𞤲𞤣𞤫 𞤐𞤭𞤴𞤮𞤪𞤳 |
| Manner of death | natural causes |
| Cause of death | kidney disease |
| Place of burial | Forest Hills Cemetery |
| Sibling | James Holley Garrison |
| Dee/goriiwo | Helen Eliza Garrison |
| Marude | Fanny Garrison Villard, Wendell Phillips Garrison, William Lloyd Garrison Jr., George Thompson Garrison, Francis Jackson Garrison |
| Wolde | Inngilisjo |
| Writing language | Inngilisjo |
| Sana'aji | editor, social reformer, writer, journalist, abolitionist |
| Field of work | abolitionism, journalism, women's rights |
| Movement | abolitionism |
| Memba en | American Anti-Slavery Society, New England Non-Resistance Society |
| Political ideology | abolitionism |
| Copyright status as a creator | copyrights on works have expired |
William Lloyd Garrison ( 10 desaambar 1805 – 24 mee 1879) ko Ameriknaajo daraniiɗo woppude laamu, jaayndiyanke, e peewnitoowo renndo . Jaaynde makko janngeteende no feewi ngam haɓaade maccungaagu wiyeteende The Liberator ko doole doolnuɗe, ɗe ndartini jamaanu abolition, ɗe Garrison sosi e hitaande 1831, yaltini ɗum to Boston haa maccuɗaagu e nder leyɗeele dentuɗe Amerik mumtaa e kuulal sappo e tatiwal e hitaande 1865. O wallitnoo hakkeeji rewɓe e du0ca daande ngam dillere suɓngooji rewɓe .[1][2]
Garrison ƴellitii « alaa laamu », anndiraango kadi « anarkisma », o salii jojjanɗe laamu Amerik e dow tuugnaade e naatgol mum e wolde, e imperiyaalisma, e maccungaagu, waɗi ɗum ko fenaande e doolnunde. Goongɗinal makko e njiimaandi neɗɗo, e ñiŋde laamu doole, ina anndaa wonde ko ɗum huunde nde ardii won e mbaydiiji miijo libertariyankooɓe jamaanu . O fuɗɗiima haɓaade fitinaaji ko wayi no kuule, o wiyi kadi ko pacifism kerecee en ngam haɓaade bonannde. Kono, e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele Amerik, Garrison annditii wonde hare kaɓirɗe ina foti wonde feere ngam ittude maccungaagu, o walli hooreejo leydi ndii, hono Abraham Lincoln, ngam joofnude juɓɓule ɗee. O jeyaa ko e sosɓe Fedde Ameriknaare Haɓantoonde Maccungaagu, o ƴellitii ko yaawi, tawa ko e dow ballal, ko luulndii rimɗinde jiyaaɓe e nder leyɗeele dentuɗe Amerik, ko yaawi, tawa ko e dow njoɓdi seeɗa-seeɗa .
Garrison ko binndoowo, ko ɗum walliti mo e dogginde The Liberator . So omo golloroo e binndanɗe makko ngam ɓataake, o winndata ɗe tawa omo waɗa heen sifaa bayyineede, tawa o winndaani ɗe e ɓataake. : 57
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Garrison jibinaa ko ñalnde 10 desaambar 1805, to wuro wiyeteengo Newburyport, to leydi Massachusetts ko ɓiy ɓiyleydaagu tokooso e nder leydi Angalteer, to leydi Kanadaa hannde ndii. E nder sariya gooto ngam wallitde laana ndiwoowa ñawɓe e waasɓe, baaba makko Abijah Garrison, pilot laana ndiwoowa njulaagu e jaagorde laana ndiwoowa, heɓiino kaayitaaji Amerik, o nawti ɓesngu makko to Newburyport e hitaande 1806. Sariya Embargo Amerik mo hitaande 1807, yiɗnooɗo bonnude laana ndiwoowa Ameriknaajo decline e nder leydi Angalteer, saabiima. Baaba makko ɓooyaani ko o dañii golle, o woppi galle oo e hitaande 1808. Yumma Garrison ko Frances Maria Lloyd, ina wiyee ko o neɗɗo juutɗo, jom gite, jom jikkuuji diine tiiɗɗi. O fuɗɗii innirde ɓiɗɗo maɓɓe biyeteeɗo William Lloyd, innde makko hakkundeere, ngam hisnude innde galle makko; ɓaawo o winndi innde maako bana "Wm. Lloyd". O sankii ko hitaande 1823, to wuro Baltimore, to Maryland .
Garrison ina sooda limoŋ e bonbon galle nde o woni suka, kadi ina yettina leɗɗe ngam wallitde galle oo. E hitaande 1818, tawi omo yahra e duuɓi 13, Garrison fuɗɗii golloraade ko no jannginoowo jimɗi e nder njuɓɓudi duuɓi 7 ngam yuɓɓinde jaaynde Newburyport Herald . Ɓooytaani o fuɗɗii winndude binndanɗe, o heewi winndude ko e innde Aristides . (Aristides ko dowla Atennaajo, seneraal, ina wiyee "Just".) O waawi winndude no o tappirta binndol makko nii, tawa o alaa haaju e kaayitaaji. Darnde makko ɓurnde maantinde e ɓataake oo, e hitaande sakkitiinde e jaŋde makko e hitaande 1826 nde o heɓi duuɓi 20, ko salaade John Neal , winnditiiɓe Ameriknaaɓe no feewi . Ɗum fuɗɗii ko luural duuɓi. Caggal nde janngugol makko joofi, Garrison wonti tan ko joom, bayyinoowo, e binndoowo Newburyport Free Press, o heɓi hakkeeji ɗii e juuɗe sehil makko Isaac Knapp, mo janngunoo kadi to Herald . Gooto e wallitooɓe ɓe sahaa kala ko yimoowo e daraniiɗo woppude laamu biyeteeɗo John Greenleaf Whittier . E nder ndee ɗoo golle gadane, hono binndoowo jaaynde wuro tokooso, Garrison heɓi karallaagal ngal o huutortoo caggal ɗuum ngam wonde binndoowo, haaloowo, e bayyinoowo jaayndeeji anndaaɗi e nder leydi ndii. E hitaande 1828, o toɗɗaa yo o won hooreejo jaaynde wiyeteende « National Philanthropist » to Boston, to leydi Massachusetts, jaaynde Ameriknaare adannde ngam ƴellitde njuɓɓudi laamu ndi sariya yamiri .
O naati e dille luulndiiɗe maccungaagu e kitaale 1820 e nder yontaaji, o salii fedde koloñaal Amerik e miijooji seeɗa-seeɗa ɗi ko ɓuri heewde e woɗɓe tawtoraaɓe e dille ɗee. Garrison wonnoo ko e sosde fedde wiyeteende The Liberator ngam ƴellitde miijooji makko ƴaañooɓe. E nder jannguɓe bayyinaango ngoo, e hitaande 1832 o yuɓɓini Fedde haɓantoonde maccungaagu to Angalteer keso . Ndee renndo yaajtini haa wonti fedde Ameriknaare haɓantoonde maccungaagu, nde daranii darnde wonde maccungaagu ina foti momteede ɗoon e ɗoon, wonaa seeɗa seeɗa.
Teegal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ñalnde 4 suwee 1834, Garrison resi Helen Eliza Benson (1811-1876). Ko o ɓiy njulaagu abolitioniste pentiiɗo. Jokkondiral maɓɓe ina tiiɗi no feewi nde tawnoo kamɓe ɗiɗo fof ɓe ngollodiima e karallaagal ngam heɓde paandaale goote. Nde debbo makko maayi, Garrison woyi haa juuti, haa arti noon e etaade yiytude feere ngam ɓe njokka jokkondirde e maɓɓe e nder diine. Ɓe mberlaa ko e yanaande Forest Hills to Boston. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina njogii ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo e ɓiɓɓe worɓe njoyo. Ɓiɓɓe maɓɓe ɗiɗo, ɓiɗɗo debbo e gorko, maayi ko e cukaagu.
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Peewnuɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E duuɓi 25, Garrison naati e dille luulndiiɗe maccungaagu, caggal ɗuum o yetti deftere 1826 nde Reverend Presbyterian John Rankin, ɓataakeeji ko faati e maccungaagu, ngam daɗndude mo e golle ɗee. [1] E nder dumunna juutɗo, o jokkondiri e Fedde Ameriknaare Koloniisaasiyoŋ, fedde daraniinde « koɗki » ɓaleeɓe rimɓe e nokku (anndiraaɗo hannde Liberiya ) to bannge worgo Afrik. Hay so tawii won terɗe renndo ngoo ina cemmbina rokkude yimɓe maccuɓe ndimaagu, woɗɓe ina cikki wonde ummital ko feere ngam ustude limoore ɓaleeɓe jeyaaɓe e leyɗeele dentuɗe Amerik. Terɗe Hoɗɓe cikkatnoo ko ustude kulhuli ɓaleeɓe rimɓe e nder renndo ina wallita e hisnude juɓɓule maccungaagu. E darorɗe hitaande 1829-1830, “Garrison salii koloñaal, o ñaagii yaafuya e yeeso yimɓe fof sabu majjere makko, caggal ɗuum, hono no o waɗiri nii, o ñiŋii kala waɗooɓe ɗum.” [2] O hollitii wonde William J. Watkins, daraniiɗo haɓaade koloñaal, banndiiko mum, ina jogii batte e miijo makko. [3]