Gbemisola Adeoti
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Gbemisola |
| Innde ɓesngu | Adeoti |
| Ɗoforde | Iseyin |
| Wolde | Inngilisjo, Yarbankoore |
| Sana'aji | writer, poet |
| Janngi to | University of Ibadan, Obafemi Awolowo University |
Gbemisola Adeoti ko ganndo e yimoowo leydi Najeriya. Ko o jannginoowo binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele.[1] Ko kanko winndi deftere Naked Soles nde e sahaa gooto wasiyii ɗum ko Yiilirde Ngenndiire Naatgol e Matrikulaasiyoŋ. Hakkunde 2011 e 2015, o woniino gardiiɗo Duɗal Jaŋde Pinal, kadi ko kanko woni Deenoowo Faculté des Arts tuggi 2015 haa 2019 to OAU.[2]
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gbemisola Adeoti ummii ko Iseyin e nder diiwaan Oke Ogun to diiwaan Oyo. O heɓi jaŋde makko leslesre e hakkundeere to duɗal leslesal katolik St Mary e duɗal Koso Community Grammar kamɓe ɗiɗo fof to Iseyin, tuggi 1973 haa 1983 ɗo o heɓi bak makko ko almuudo ɓurɗo waawde. O heɓi dipolomaaji makko B. A. e fannuuji dingiral (1989) e M. A. e binndol e ɗemngal Engele (1995) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile Ife, leydi Nijeer. Caggal mum o heɓi doktoraa makko e ɗemngal Engele e hitaande 2003 tawi o woni ko e jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Nijeer.
Gbemisola Adeoti meeɗiino wonde Jaaynde/Wiɗtoowo e jaaynde The News Magazine, Lagos, hade makko naatde e Departemaa Engele to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile Ife ngam wonde balloowo jaŋde toownde ɗo o ummii o wonti porfeseer e hitaande 2010. Fannuuji makko janngingol e wiɗto ina jeyaa heen: Binndol Drape, Binndol Shake Afrik Daartol/Teori e Pinal Leñol.
Binndi jaŋde e nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Adeoti yaltinii defte keewɗe e nder jaayɗe tedduɗe e nder leydi ndii e nder winndere ndee. Golle makko ina jeyaa heen Daandeeji Offstage: Drama Najeriya dow Drama e Siyaasa, Estetik Adaptaasiyoŋ nder Drama Naajeeriya hannde, Film Wideyooji Naajeeriya e ɗemngal Yoruba e Siyaasa e humpito wuro nder binndol Afrik hirnaange caggal koloñaal. Darnde makko Inaugural, o sakkitii e hitaande 2015, tiitoonde mum ko: Binndol e naalankaagal ɓuuɓnude hoore neɗɗo e nder ŋakkere mum.
Adeoti wondi e (e Bjorn Beckman) deftere Hakkilantaagal e Ƴellitaare Afrik: Ƴellitaare e Reentaade e nder politik Afrik e (e Femi Osofisan) Binndol pijirlooji e nder leydi Nijeer hannde; yeewtere yeewtere adannde winndooɓe pijirlooji to leydi Nijeer e hitaande 2013. Ko kanko kadi woni gardiiɗo deftere binndol Afrik e ko fayi arde e nder laddeeji Afrik: miijooji teskinɗi e defte D. O. Fagunwa. O golliima kadi e defte ɗiɗi binndanɗe teskinɗe e golle dingiral Ahmed Yerima - Muse e Mimesis : Yiyngooji teskinɗi e dingiral Ahmed Yerima (2007) e Muse gooto, masɗe keewɗe: Miijooji e dingiral Ahmed Yerima cakkitiingal ngal (2021).
Adeoti wonnoo ko njillu to Akademi Biritaan to Duɗal Teyaatre Workshop, Duɗal Engele, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Leeds, Angalteer e hitaande 2008 e Fellow Postdoctoral to Porogaraam Humanities Afrik e nder hoɗorde to Duɗal Adunawal Janngirɗe Pinal, Juɓɓule e Faggudu (IIAS) gila In2109, In2109 2012, o rokkaa njeenaari hooreejo fedde ganndal Afrik (ASA), to Philadelphie, to Amerik. O wonii hannde Wasiya/Mentor wonande Porogaraam Humanities Afrik.
Adeoti ko tergal e pelle karallaagal ko wayi no Fedde Winndooɓe Naajeeriya (ANA), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NANTAP), Fedde Naajeeriya Naajeeriya (SONTA), Fedde Annduɓe Engele Naajeeriya (ESAN) e Akademi Letters Naajeeriya (NAL). Ko kanko woni gardiiɗo, Duɗal Janngirɗe Pinal, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ile Ife, tuggi 2011 haa 2015 e Dekan, Duɗal Naalankaagal tuggi 2015 haa 2019. O woniino gardiiɗo (e jooni kadi gardiiɗo mawɗo) Duɗal janngirɗe Ife the JoFEIS de la littérature africaine e Jannde Pinal. Ko o ƴeewtotooɗo e tergal e Yiilirde Wagginoore Jaayndeeji keewɗi e nder leydi ndii e caggal leydi. O tawtoraama kadi batuuji jaŋde e nder leyɗeele keewɗe e nder Afrik, Orop e Amerik.
Yimre e Binndanɗe Tagngo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gbemisola Adeoti yaltinii jimɗi gooto gooto e nder jaayɗe binndaaɗe e nder leydi ndii e nder winndere ndee. E nder weltaare makko, o yaltinii deftere makko adannde wiyeteende Naked Soles e hitaande 2005. Gila nde deftere ndee yalti, jimɗi cuɓaama e nder golle ɗee, ko juɓɓule ƴeewndo ngenndiije e ƴeewndo diiwaanuuji. Hakkunde 2008 e 2020, jimɗi makko ina ngonnoo e doggol jaŋngugol Literature e ɗemngal Engele e nder jaŋdeeji renndo ɗi Diiso Jaŋngirɗe e Matrikulaasiyoŋ (JAMB), Diiso jaŋde ngenndiijo (NECO) e Diiso jaŋde Afrik hirnaange (WAEC) mbaɗata. Haayre henndu ko jimɗi Adeoti cakkitiiɗi.