Gender roles in post-communist Central and Eastern Europe

Waylooji darnde rewɓe e worɓe e nder Orop hakkundeejo e fuɗnaange caggal nde kominist en njippii, ko huunde nde daartol e renndo janngetee.
Ko woni daartol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ardiiɓe politik ina njiyri wonde rewɓe ina mbaawi wonde e nder golle, ina addana ɓe waawde huutoraade miijooji kominist e nder yontaaji kesi rewɓe. [1]
Waylooji e dowlaaji caggal kominist
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ngomna
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E waylowaylo ummoraade e sosiyaalisma feewde e faggudu marseeji e demokaraasiiji neo-liberal, dowlaaji keewɗi njiyii ustaare mawnde e limoore rewɓe lomtiiɓe e nder parlemaaji dowlaaji. [2] [3] Hono ngool yeru ina yiyee e nder parlemaa Albaani ɗo limoore rewɓe wakilaaji ustii gila e 73 haa 9 e wooteeji gadani caggal nde laamu nguu yani. Waylo ngoo kadi yi’i ustaare rewɓe e nder doosɗe politik kese. Ɗee geɗe ina caɗtini rewɓe waawde daranaade hakkeeji rewɓe e nder Orop hakkundeejo e fuɗnaange caggal nde ɓe mbaɗi mbayliigu. [4]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Jaltugol faggudu sosiyaalisma feewde e faggudu luumo neo-liberal yiyri ko ɓeydagol rewɓe e nder ŋakkeende golle, tawi alaa ko adii ɗuum e nder leyɗeele Orop hakkundeeje e fuɗnaange. Hay so tawii won mbayliigu e ngalɗoo waylo-waylo fawaade e leydi ndii. [5] E nder Dental Sowiyet ɓooyngal ngalɗoo waylo-waylo addani mbayliigu mawngu e nder fannuuji kala haa arti noon e luural golle. So tawii wonnoo ko ŋakkeende njoɓdi hakkunde rewɓe e worɓe e nokkuuji ko wayi no Dental Sowiyet, sabu sariyaaji reentorɗi kaɗooji golle rewɓe e golle ɗe nganndu-ɗaa ina mbaawi wonde bonɗe walla ɗe njiɗaa ɓalli mum en, ɗum firti ko sabu e nder njuɓɓudi njoɓdi hakkundeeri, ɗo doole marseeji ɗii ndartaaki, ngalu e nder sekteeruuji ɗii, ina toɗɗii . laboriousness e nafoore renndo, rewɓe e nder leydi Riisi ina keewi no feewi e nder sekteeruuji daneeji ko wayi no jaŋde, cellal, njulaagu, nguura e njulaagu, ngalu maɓɓe ina famɗi no feewi e worɓe e nder daartol Dental Sowiyet fof, ko nanndi e keewal rewɓe e nder Almaañ e Republic a similar trend kadi. [4] Caggal nde njiimaandi ndii yani, sabu sariyaaji ko wayi no sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi laamu (ko ƴettaa ko adii nde mbayliigu nguu waɗata e hitaande 1987), firti ko njuɓɓudi peewnugol marsandiis ina foti yoɓde njoɓdi mum e nder ngalu mum. Nde tawnoo ngol waylo-waylo ina famɗi ɗo toɗɗii rewɓe, sibu rewɓe ina keewi haa hannde e nder sekteer "nonproductif", ina toɗɗii ŋakkeende njoɓdi hakkunde rewɓe e worɓe. Sektora mo alaa ko woni e mum oo, ina hawra e sekteeruuji ko wayi no jaŋde e cellal, ina joginoo haa hannde kaalis e bidsee laamu, zum noon ina vuri heewde e taƴgol bidsee, zum wonnoo ko e yontaaji vurzi moxxude zi. [6] Rewɓe ina njokki e jogaade njoɓdi ɓurndi famɗude e worɓe caggal nde njiimaandi ndii yani, tawi noon ɓeydagol ŋakkeende njoɓdi e nder ko ɓuri heewde e leyɗeele, [1] ɗum waɗi ko e ɓeydagol ŋakkeende ngalu keewngu . E nder oo sahaa gonaaɗo e dowlaaji keewɗi wonno ko musiiba faggudu, Gale Stokes hollitii no "keewɗe e golle aadaaji nguurndam gaadoraaɗam, ko wayi no nafoore waktu, jokkondiral hakkunde rewɓe e worɓe, sifaa haala renndo, e nokkuuji golle, mbayliima." Sabu rewɓe ina keewi e nder tolno lesleso peccitagol ngalu, [1] ɓe ɓuri waawde heɓde ɗeen waylooji, kadi ɓeydagol ŋakkeende potal renndo [7] ina waɗi batte bonɗe e ceertugol njoɓdi rewɓe e worɓe e nder duuɓi mbayliigu. [8] Rita Hansberry, [9] Christopher Gerry, Byung-Yeon Kim e Carmen Li [10] ina kollita wonde ɓeydagol saaktude ngalu nguu addani ɗum en batte bonɗe e ŋakkeende njoɓdi hakkunde rewɓe e worɓe e nder leydi Riisi.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- 1 2 3 Varbanova & Jacobs 2006.
- ↑ Nikolić-Ristanović 2004.
- ↑ Pascall & Kwak 2009.
- 1 2 Moghadam 1993.
- ↑ Nikolić-Ristanović 2002.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedogloblin - ↑ Olson et al. 2007.
- ↑ Jurajda 2005.
- ↑ Hansberry 2004.
- ↑ Gerry, Kim & Li 2004.