George Elliott
George Elliott Howard (1 oktoobar 1849 – 9 suwee 1928) ko Ameriknaajo jannginoowo e binndoowo. O woniino porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nebraska-Lincoln tuggi 1889 haa 1891, o wonii kadi porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford tuggi 1891 haa 1901. O woniino kadi hooreejo fedde sosiyoloji Amerik e hitaande 1917.
Nguurndam adanɗam George Elliot Howard jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1849 to Saratoga, New York. O ummiima Nebraska e ɓesngu makko e hitaande 1868.[1][2]
Kugal Caggal nde o heɓi seedantaagal A.B. degree to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Peru, Howard yahiino Munich e Pari ngam janngude sariya e daartol Room tuggi 1876 haa lewru Yarkomaa 1878. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Nebraska-Lincoln e hitaande 1879. Gooto e almuɓɓe makko ɓurɓe maantinde ko Amos Griswold Warner. Howard innitiraa ko "faculté gadano" to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford e hitaande 1901.
Luural fuɗɗii caggal nde porfeseer Edward Alsworth Ross riiwtaa e juuɗe David Starr Jordan, hooreejo leydi Stanford, sabu miijooji makko politik[6][7] e yuɓɓo yuɓɓo.[8] Howard fawii ko e Ross, o siftinii waylo-waylo adanngo doosgal leydi Amerik. Jordan ɗaɓɓiri Howard yaafuya, kono Howard woppi golle mum, kanko e porfeseeruuji keewɗi goɗɗi. O waɗii jeewte keewɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago tuggi 1903 haa 1904. Howard artii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nebraska e hitaande 1904, e gollodiiɓe makko ina njeyaa heen Edward Alsworth Ross e Roscoe Pound. E hitaande 1906, Howard toɗɗaa hooreejo fedde ganndal politik e renndo. Howard woppi golle mum ko e hitaande 1924.
Wade Howard maayi ko e hitaande 1928, to Lincoln, leydi Nebraska.
Binndanɗe Daartol doosɗe leydi Amerik (1889) Ƴellitaare duɗal jaaɓi haaɗtirde (1890) Jam laamɗo e ñaawirdu jam nokkuure (1891) Daartol juɓɓule dewgal (defte tati, 1904) Aranndeeji mbayliigu (1905) Konngol renndo e golle galle (1906) Sosiyoloji mawɗi (1907) Ɓiɓɓe e dewgal (1914) Tuugnorgal
"Joorji E. Howard". Fedde Sosiyoloji Amerik. 16-06-2009. Heɓtinaama ñalnde 23-04-2021. Todd, Artur Jaak (1929). "Joorji Eliyot Howard, 1849-1928". Jaaynde Ameriknaare ko faati e renndo