Jump to content

George lee kelling

Iwde to Wikipedia

George Lee Kelling (21 ut 1935 – 15 mee 2019) ko ganndo ko faati e bonanndeeji Ameriknaajo, ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rutgers–Newark,[1] ko o ganndo mawɗo to duɗal wiɗtooji politik to Manhattan,[2] e sehil to duɗal laamu Kennedy to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard. O jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Northeastern.

Nguurndam Kelling jibinaa ko to Milwaukee, to Wisconsin, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Lutheran to bannge worgo-fuɗnaange ngam janngude diine duuɓi ɗiɗi, kono o dañaani dipolomaaji. O heɓi seedantaagal B.A. e nder filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Wiskonsin–Milwaukee e Ph.D. e nder wellitaare renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wiskonsin–Madison e hitaande 1973, e gardagol Alfred Kadushin.

E fuɗɗoode golle makko, o woniino wasiyaaji toppitiiɗi sukaaɓe e ofisee probation, kono golle makko caggal ɗuum ko e nder jaŋde. Winndi binndanɗe keewɗe, o ƴetti miijo windooji ɓuuɓɗi e James Q. Wilson e debbo Kelling, Catherine M. Coles, ɗum addani Afriknaaɓe-Ameriknaaɓe nanngeede e nder gure baasal to Amerik, gila e cakkital kitaale 1980. Kelling maayi ko to Hanover, New Hampshire ñalnde 15 lewru Mbooy hitaande 2019 e caɗeele kanseer tawi omo yahra e duuɓi 83.[3]

Nguurndam neɗɗo Kelling resii laabi ɗiɗi, ko adii fof ko Sally Jean Mosiman, mo o seerti e mum, caggal ɗuum ko Catherine M. Coles, awokaa e awokaa e ganndo anthropologie jannguɗo geɗe wuro e ñaawoore warngooji,[4] mo Kelling resi e hitaande 1982.[3]. ]

Tuugnorgal

"Porfeseeruuji teskinɗi". Duɗal Rutgers ngam ñaawoore warngooji - Catal sariya e ñaawoore. Duɗal Rutgers to bannge ñaawoore. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 29 mars 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 18 desaambar 2015.
"Joorji L. Kelling". Duɗal wiɗtooji politik to Manhattan. Duɗal wiɗtooji politik to Manhattan. Ƴeewtaa ko ñalnde 18 Duujal 2015.
Robeer, Sam (15 mee 2019). "George L. Kelling, baaba polis'en 'windooji ɓutti', maayi haa duuɓi 83". Jaaynde New York. Keɓtinaama ñalnde 15 lewru Mbooy 2019.
"Fodoore deeƴre renndo". Atlantik. Yarkoma 1997.