Jump to content

Gigaku

Iwde to Wikipedia
Gigaku
performing arts genre
Subclass oftheatre of Japan Taƴto
Golle imaaɗe612 Taƴto
FounderMimashi Taƴto
Usesgigaku mask Taƴto

Gigaku (伎楽), anndiraa kadi kure-gaku (呉楽),[1][2] ko sifaa majjuɗo, ko wayi no jimɗi-wamre masiŋaaji, naatnaaɗi Japon e jamaanu Asuka.

Binndanɗe kollitii wonde gigaku naati ko e hitaande 20ɓiire laamu laamɗo debbo biyeteeɗo Suiko (612 caggal Iisaa)[3] e juuɗe won Mimaji (味摩之) ummoriiɗo e laamu Kudara (Baekje), gooto e Laamuuji tati Koree. E wiyde nate, Mimaji arii Sakurai, o janngini sukaaɓe Japon gigaku. Ina wiyee wonde o janngii gigaku to Wu (Siin), kolliroowo wonde iwdi gigaku ina waawi rewrude e Siin, sibu e jamaanu Suiko (593/604–658 caggal Iisaa), ñaawirdu Japon ƴetti batte keewɗe e pinal Siin e Koree.[5] Regent e oon sahaa, laamɗo Shōtoku, waɗii darnde tiiɗnde e accude e sarde pinal Budisma e nder leydi Japon ; ndeeɗoo yaajde pinal addani gigaku waɗde e yiyeede e yimɓe Japon heewɓe, nde tawnoo ko ɗum ƴelliti diine. Gigaku ɓuri mawnude ko e feccere adannde e teeminannde 8ɓiire, kono fuɗɗii majjude ko nde bugaku ƴetti laamu ngam wonde weltaare laawɗunde e nder galle laamorɗo, hay so tawii noon gigaku ina waɗee haa jooni e jannginde e nokkuuji woɗɗuɗi laamorgo ngoo, ina jokki e waɗde geɗe mum e nder weltaare Japon haa e teeminannde 14ɓiire.[] Maskuuji gigaku leɗɗe keewɗi pentiraama e oon sahaa, ko ɓuri heewde e mum en ko e jamaanu Nara (710–784), jooni noon ina ndesndaa e cuuɗi Hōryūji e Tōdaiji e galle keso laamɗo (Shōsōin), fof ko e Nara. Mask ko huunde nde alaa ko woni e mum so wonaa pijirlooji gigaku, ina hollira sifaaji e sifaaji keewɗi, caggal ɗuum ina joginoo batte e geɗe goɗɗe pijirlooji Japon.[4][5][6][7]

Daartol gigaku ina heewi haaleede, sibu alaa binndanɗe gigaku e nder Asii mawɗo so wonaa masiŋaaji seeɗa gonɗi hannde ɗii. Ngalɗoo ŋakkeende hujjaaji tiiɗɗi ina heewi saɗtinde wiɗtooɓe ɓee anndude iwdi gigaku goonga, e geɗe mum, e jikkuuji mum, e peeje mum, e golle mum.

Gigaku waɗaama e mime silsil,[1] e yahdude e jimɗi.[1] Fulɓe, tammborde (walla tammborde hip (腰鼓, yōko),[7] anndiraande kadi kuretsuzumi (呉鼓, 'tammborde Wu'),[1] e shōban (鉦盤), sifaa gong, ko kuutorɗe tati kuutortenooɗe e jamaanu Nara, hay so tawii noon gong oo lomtinaama e sifaa Cyōmbal (cyōmbal). (銅鈸子)) e fuɗɗoode jamaanu Heian (teeminannde 9ɓiire).[8][9]

Ko fayti e sifaa tan heddii e golle ɗee ummorii ko e deftere jimɗi jeyaande e Kyōkunshō [ja] (教訓抄; ‘Suɓngooji ngam jamirooje e wasiyaaji’)[7] nde Koma no Chikazane [ja] (maayi 1242) winndi.[1] E fawaade e ɗuum, netori, walla tuning kuutorɗe, ina hollita fuɗɗoode, rewi heen ko fuɗɗoode kuutorɗe.[7] Ndeen woni parade denndaangal yimɓe ɓee, jimɗi ɗii e jimɗi ɗii fof.[3] Ina sikkaa wonde mask karallaagal ina wiyee Chidō (治道) ina gasa tawa ƴettii darnde e yeeso kewu nguu,[9] haa teeŋti noon nde mask oo limtaa ko adii fof e nder defte jawdi (Shizaichō (資材帳)) wonande yoga e cuuɗi dewal ɗi masɗe gigaku njogii.[9] Taƴre ndee udditirtee ko e jimɗi Lion (Shishimai),[7] e jimɗi solo ɗi Duke Wu,[7] ƴaañoowo, karura colli, e almuudo Brahman.[10][11]

Arketiipuuji

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Woodi sifaaji arketiip luutndiiɓe ɗiɗo, Kongō (金剛) walla "Vajra-yakṣa" mo hunduko mum udditii,[10] e Rikishi (力士) mo hunduko mum udditii.[10][11] Ɗee ɗiɗi ina mbiyaa ina nanndi e nate ɗiɗi Niō walla damal gardiiɗo, ɗe mbaɗata ko sifaaji A-un udditiiɗi e udditiiɗi e nder hunuko mum en.[10][11] Mask Rikishi e Konron ina keewi jillondirde sabu sifaaji mum en nannduɗi, ina njogii mbaydi ɓurndi ɓallaade, gite ɓutte, hunduko mawngo e dente ɓutte.[4] Ɗee masiŋaaji ina mbaawi seertude e mbaydiiji yeeso mum en nde tawnoo Konron ina famɗi no feewi e Rikishi.

E sifaaji ɓurɗi heewde e masiŋaaji ɗii, ko woni e pijirlooji ɗii ina siforee ko farsical.[7] Ndeke, pijirlooji pecce ɗiɗi Kuron (崑崙) (walla Konron; e ɗemngal Sinuwaa: Kunlun nu ko firti ɓaleejo walla negrito)[12] e Rikishi (haɓoowo walla "Gorko tiiɗɗo") ko huunde fenaande laaɓtunde.[7]

E nder njillu ribald, Kuron lascivious ina fadi haa Gojo (debbo Wu walla debbo Sinuwaa), o hollita yiɗde makko e ƴettude prop phallic makko ina wiyee marakata (陽物(マラカタ)), o fiyra ɗum e fannu junngo makko.[11] Maneeji jimɗi komik ɗii ina mbiyaa marafuri-mai (マラフリ舞, ‘womre ɓuuɓnde fallus’). E nder ƴellitaare caggal ɗuum, Kuron ina lesɗini ɗum e Rikishi mo haɓɓata Kuron e kaɓirɗe mum (marakata), ina jolna ɗum e noose taariiɗe worɓe mum.[11]

Maskuuji Gigaku ummoraade e suudu dewal Horyuji

Chidō (治道) "Laamu laawol" – Ardii feccere yahdu. Ndeeɗoo mask ina miijanoo wonde ko adii nate maskuuji Tengu; ko mask boɗeejo, mo hunduko mum yaaji, nofru juutndu, gite jaajɗe, ɓuuɓɗe, gite ɓaleeje, sahaa e sahaa fof ina waɗi ɓuuɓri seeɗa e dow ŋoral.

Shishi (師子) "liyon" – Mask liyon mo ƴiye dillooje, noppi, gite,[14] nannduɗo e mbaadi mask ummoriiɗo e jimɗi liyon Shishimai. Mask oo ina waɗi noppi tokoosi applied to yeeso mawngo cirƴam, ɗemngal e hunuko boɗeejo, dente daneeje, ɓaleeje, boɗeeje, walla ɓaleeje.

Shishiko (師子児) "taƴooɓe liɗɗi" – Ko heewi e taƴooɓe ɗiɗo ina njahda e kala liɗɗi[15][16]

Gokō (呉公) "Laamɗo Wu"

Kongō (金剛) "Vajra-yakṣa)" – Koolaaɗo kuuɓal, gite jaajɗe e gite ɓutte, hunduko udditiingo. Ina gollina Joomiraawo Wu.

Karura (迦楼羅) "Garuḍa"

Kuron (Kuron) "Kunlun (gorko ɓaleejo)"

Gojo (呉女) « debbo Wu » walla « debbo Sinuwaa »

Rikishi (力士) "haɓoowo" walla "Gorko tiiɗɗo" – Haɓoowo toowɗo no Kongo nii, kono ko hunduko udditiiɗo.[10][22]

Baramon (波羅門) – "Brahmana" almuɓɓe

Taikofu (太弧父) "jom suudu mawɗo"

Taikoji (太弧児) "ɓiɗɗo debbo mawɗo"

Suikoō (酔胡王) "laamɗo Perse yaroowo" walla "barbar Hu yaroowo"

Suikojū (酔胡従) "almuɓɓe Perse yarooɓe" – fotde 6–8 e maɓɓe ina njahda e laamɗo Perse yarooɓe.[28][29]

Heewɓe e ɗeen masiŋaaji kadi ina njogii batte e mbaydiiji tiyaataar Japon goɗɗi ; Noh, yeru teeŋti noon ina jogii masiŋaaji nannduɗi no feewi e masiŋaaji gigaku goko e gojo.[30] Nanndi gojo ina yiyee e mask Noh ganndiraaɗo Koomote kam e Chido e Konron e maskuuji jinneeji e jinneeji e sifaaji mum en cemmbinɗi, ɓurɗi heewde, kulɓiniiɗi.[30] Hay so tawii ɗeen masiŋaaji ina ndenndi nanndugol ina teskaa wonde ina waɗi kadi ko seerndi ɗum en, yeru masiŋaaji Noh ina pamɗi no feewi so en ƴeewtindiima e gigaku, ko noon kadi wonande bugaku (mbaydi tiyaataar ummoriindi caggal gigaku).

  • Gagaku
  • Karura
  • Tufnde Kunlun (taali)
  • Menreiki
  • Noh mask
  • Sangaku (pijirlooji)
  • Teyaatre to leydi Japon
  1. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)
  2. Banham, Martin (1995). The Cambridge Guide to Theatre (preview). Cambridge University Press. p. 559. ISBN 9780521434379.
  3. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)
  4. Ortolani, Benito (1995). The Japanese Theatre: from Shamanistic Ritual to Contemporary Pluralism. Princeton University Press.
  5. Ortolani, Benito (1995). The Japanese Theatre: from Shamanistic Ritual to Contemporary Pluralism. Princeton University Press.
  6. Ortolani, Benito (1995). The Japanese Theatre: from Shamanistic Ritual to Contemporary Pluralism. Princeton University Press.
  7. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)
  8. Kennedy, Dennis (2010). The Oxford Companion to Theatre and Performance. Oxford University Press.
  9. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)
  10. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)
  11. Shinchosha 1985, p.357-8, on gigaku men (mask)