God's Bits of Wood
Leɗɗe Alla ko deftere winndiyanke Senegaalnaajo biyeteeɗo Ousmane Sembène e hitaande 1960. Ko safaara fenaande tuugiiɗo e seppooji taariindi laana njoorndi e nder Senegaal koloñaal e kitaale 1940. Ngal winndaa, ngal safraa e ɗemngal Farayse e innde Les bouts de bois de Dieu (Les bouts de bois de Dieu). Deftere ndee yeewtata ko laabi keewɗi ɗi Senegaalnaaɓe e Malinaaɓe njaaborii e njiimaandi koloñaal. Deftere ndee ina waɗi heen miijo tiiɗngo feewde e hoɗdude, gollondiral, e ƴellitgol kuuɓtodinngol koloñaal en Farayse. E oon sahaa gooto daartol ngol ina hollita seppooɓe gollotooɓe e bonanndeeji baɗeteeɗi e ɓesngu Senegaal.[1]
Deftere nde firotaako e ɗemngal Engele e hitaande 1962, nde William Heinemann, to Londres, yaltini nde, ina wiyee “Bits of God’s of Wood”. Ko ɗum jeyaa e Series maɓɓe Afriknaaɓe baawɗo wonde fof.
Ciimtol plot Golle ɗee mbaɗata ko e nokkuuji keewɗi—ko ɓuri teeŋtude ko e Bamako, Thiès, e Dakar. Kartal gonngal e fuɗɗoode ngal ina hollita nokkuuji ɗii, ina hollita wonde daartol ngol ko leydi ndii fof e yimɓe mum fof. Cast mawɗo ina jokkondiri e nokku kala. Won heen ko fiyooɓe teskinɓe—Fa Keita, Tiemoko, Maimouna, Ramatoulaye, Penda, Deune, N’Deye, Dejean, e Bakayoko. Feere teskinnde ndee ina nanngi e jikkuuji ɗiɗi : Dejean, gardiiɗo Farayse e koloñaal, e Bakayoko, ruuhu e ruuhu seppo ngoo. Kono e sifaa goɗɗo, ko ɓuri teeŋtude e jikkuuji deftere ndee ko yimɓe ɓee e nder renndo ngoo e laawol njamndi ngol e hoore mum.
Seppo ngoo ina addana en ƴellitaare e nder jiyɗe hoore mum seppo ngoo ; ɗum ɓuri teskaade ko e rewɓe Bamako, Thiès, e Dakaar. Ɓeen rewɓe ina njaha gila e daraade caggal worɓe ɓee haa njaha e saraaji maɓɓe, haa ɓe njaha yeeso maɓɓe. So worɓe ɓee mbaawii golloraade golle fabriika ɗe laawol laana njoorndi rokkata ɓe, rewɓe ɓee ina njogii darnde e dogginde luumooji titi, ina mbaɗa nguura, ina njibina sukaaɓe ɓee. Leɗɗe Alla ko deftere winndiyanke Senegaalnaajo biyeteeɗo Ousmane Sembène e hitaande 1960. Ko safaara fenaande tuugiiɗo e seppooji taariindi laana njoorndi e nder Senegaal koloñaal e kitaale 1940. Ngal winndaa, ngal safraa e ɗemngal bout de Farayse e de innde ɓiɗɗo Dieu). Deftere ndee yeewtata ko hitaande nde Senegaalnaaɓe e Malinaaɓe njaaborii e njiimaandi koloñaal. Deftere nde ina won heen ina feewde e hoɗdude, gollondiral, e kala kuuɓtodinngol koloñaal en Farayse. E oon sahaa ngol ina waɗa seppooɓe e bonanndeeji baɗeteeɗi e yahdesngu Senegaal.[1]
Deftere nde firotaako e ɗemngal Engele e hitaande 1962, nde William Heinemann, to Londres, yaltini nde, ina wiyee “Bits of God’s of Wood”. Ko heewi jeyaa e Series ko afriknaaɓe baawɗo wonde fof.
Feere Ciimtol Golle jokkondire ko e peeje—ko jokkondire ko e Bamako, Thiès, e Dakar. Kartal gonngal e fuɗɗoode ngal ina ƴetta ɗum, ina wooda ngol ko leydi ndii fof e mum fof. Cast mawɗo ina golli e nokku kala. Won heen ko fiyooɓe teskinɓe—Fa Keita, Tiemoko, Maimouna, Ramatoulaye, Penda, Deune, N’Deye, Dejean, e Bakayoko. Feere teskinnde nde ina nanngi e golle : Dejean, gardiiɗo Farayse e koloñaal, e Bakayoko, ruuhu e ruuhu seppo ngoo. Kono e sifaa goɗɗo, ko mbaydi e deftere nde ko nde e nder ngoo e jeego njamndi ngol e hoore mum.
Seppo ngoo ina addana en e nder jiyɗe hoore mum seppo ngoo ; wonta teskaade ko e Bamako, Thiès, e Dakaar. Ɓeen ina njaha gila e daraade mbaydi worɓe haa njaha e saraaji mbaydi, haaɗde njaha ŋakkere. So worɓe leydi golloraade golle fabriika ɗe laana njoorndi rokkata nokku, ina darnde e dogginde luumooji, ina njooɗii, ina njibina.