Jump to content

Godswill Akpabio

Iwde to Wikipedia

Mawɗo Godswill Obot Akpabio GCON (Ibibio prononciation; jibinaa ko 9 lewru Duujal hitaande 1962) ko awokaa e politik Najeriya, jooni ko o hooreejo 15ɓo Senaa Naajeeriya gila 2023. O adii suɓaade ko senaajo lomtotooɗo diiwaan Akwa Ibom to diiwaan Senaa Fuɗnaange-rewo210 wooteeji senaateeruuji e dañde e wooteeji 2023. O woniino kadi jaagorgal geɗe leydi Niger gila hitaande 2019 haa hitaande 2022 nde o woppi laamu ngam ɗaɓɓude suɓaade e nder senateer leydi Najeriya. O meeɗiino wonde guwerneer diiwaan Akwa Ibom gila 2007 haa 2015.

Nguurndam e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Godswill Akpabio ko ɓiy mawɗo Obot Akpabio e Madam Lucy Obot Akpabio (jibinaa ko Inyangetor) mo Ukana, Ikot Ntuen e nder nokku laamu Essien Udim. O jibinaa ko ñalnde 9 desaambar 1962. O sankii baaba makko gila omo famɗi, ko yumma makko mawni mo.

Akpabio janngi ko e duɗal leslesal Methodist, to Ukana, to LGA Essien Udim, to diiwaan Akwa Ibom ; koolaaɗo kuuɓal laamu fedde ndee, to Port Harcourt, to diiwaan Rivers ; e duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, to diiwaan Cross River, ɗo o heɓi Dipolom makko e sariya.

Nde o woni to laamu fedde nde, to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Port Harcourt, o toɗɗaa ko Prefekt mawɗo.To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, Akpabio toɗɗaa ko hooreejo laamu fedde janngooɓe (SUG) e hitaande parlemaa 1987/88.

Nguurndam ɓesngu e neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mawniiko Akpabio, hono Okuku Udo Akpabio, ko hooreejo warngooji e nder diiwaan Ikot Ekpene. Kaaw makko, Dr. I. U. Akpabio, ko jaagorgal jaŋde/nder leydi e nder Fuɗnaange leydi Najeriya e oon sahaa. Ñaawirde Nsima Akpabio, ɓiɗɗo mawniiko, ko senateer to leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.

Akpabio ko Kerecee'en e nder diine katolik. O resii ko Ekaette Unoma Akpabio,[19] sosɗo Fedde ngam ɓeydude nguurndam ɓesngu (FLEI), fedde nde wonaa laamuyankoore, yiɗnde ƴellitde golle ƴellitaare feewde e ɓesnguuji, ko ɗum feere ngam heɓde paandaale ƴellitaare ujunnaaje ujunnaaje (MDGs).

Akpabio e debbo mum ina njogii ɓiɓɓe rewɓe nayo e gorko gooto.

Golle e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Akpabio golliima seeɗa e janngingol hade mum naatde e Paul Usoro and Co., fedde sariya mawnde e nder leydi Najeriya ngam wonde gollodiiɗo.

Caggal ɗuum o gollodii e EMIS Telecoms Limited, sosiyetee jokkondirɗo e telefoŋaaji ɗi ngalaa kaɓirɗe, jooɗiiɗo to Lagos, leydi Nijeer. E hitaande 2002, o wonti hooreejo e hooreejo gollordu.Ko adii ɗum, o woniino Sekreterjo Publicité Nationale e nder Fedde Sosiyeteeji Telefoŋaaji e nder leydi Najeriya, (ATCOM), o woniino kadi hooreejo EMIS.Toɗɗagol e politik

E hitaande 2002, o toɗɗaama komisariyaa tedduɗo ngam ƴellitde jawdi e nder leydi ndi, e oon sahaa, e oon sahaa, hono Obong Victor Attah to diiwaan Akwa Ibom. Hakkunde 2002 e 2006, o woniino komisariyaajo e nder ministeeruuji tati teeŋtuɗi : Petroleum e Resources Natural, laamu nokku e geɗe teeŋtuɗe, kam e Lends e Housing.

E hitaande 2006, o yiɗiino guwerneer Akwa Ibom State e nder woote gardagol leydi, o fooli 57 aspirant goɗɗo ngam feeñninde kanndidaa lannda Demokaraasi (PDP). Kampaañ makko e konngol ngol, "yo Alla wattan" heɓi ballal mawngal, o suɓaama Guwerneer e hitaande 2007. O fuɗɗii ko e suɓaade manndaa ɗiɗmo e laamu e nder laamu Akwa Ibom e hitaande 2011.

E hitaande 2013, o suɓaama hooreejo fedde PDP keso sosɗo Forum.

E hitaande 2015, o luulndii, o heɓi jooɗorde Senaa to diiwaan Senaa worgo-fuɗnaange (Ikot Ekpene) ngam hollirde diiwaan oo e nder Senaa leydi ndii e nder leydi Nijeer. Doggol e nder lowre lannda Demokaraasi (PDP), o wiyi 422 009 e nder 439 449 ngam foolde mawɗo fedde toppitiinde ko fayti e golle (APC) mo winndi 15 152 woote ɗe Komisariyaa ngenndiijo Ceernorgal (INEC).

Akpabio toɗɗaama ngam darnde gardiiɗo Minority Senaa, mo lannda Demokaraasi (PDP) mo Super democratic (PDP), mo hooreejo PDP e nder Senaa e nder Senaa, e habri ɗum hooreejo Senaa, hono Ardiiɗo Senaa, ñalnde 28 sulyee 2015. PDP oo majjii ko ɓuri heewde e ko ɓuri heewde e fedde Progressive Kongres (APC), e nder seneraal 2015 wooteeji.

E lewru ut 2018, o woppi golle makko e nder Senaa Minority minority, caggal nde o habri wonde o woppii golle makko e nder Kongres All Progressives. Defte makko ina maantini e seppo Politik e nder wuro makko to nokku ɗo wuro Ikot Ekpene, hono Akwa Ibom Stade.

E lewru sulyee 2019 ndu hooreejo leydi ndi, Muhammadu Buhari, toɗɗiti ɗum e Senaa Najeriya ngam toɗɗaade jaagorgal.

Ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2019, o hunii wonde o jaagorgal ko feewti e golle to leydi Niijer Delta.

E lewru suwee 2022, Akpabio woppii golle mum e nder jaagorde Niger Delta Affairs ngam haɓaade e nder primeruuji hooreejo leydi ndii e laamu All Progressive Congress (APC) kono o woppii jamma e nder jamma gooto, hono Bola Tinubu. Balɗe seeɗa caggal nde hooreejo leydi ndii, o yalti ko e kanndidaa Senaa ngam Akwa Ibom North-Or-Or no feewi. Kono, ina heewi tuumeede fenaande e nder fedde nde e nder Dowla. O yahi haa o fooli Emmanuel Emmanuel Eimanidem lannda Demokaraat en, lannda Demokaraat en, ngam wonde senaateer cuɓaaɗo e wooteeji 2023, woote 115 401 woote, e 69 838 woote.

Ñalnde 13 Juko hitaande 2023, o suɓaama hooreejo Senaa Naajeeriya, o fooli senaateer 63, o fooli senaateer mo Abdulaziz Yari, gonnooɗo guwerneer gooto e diiwaan Zamfara, mo 46 woote.

Tuumre fenaande

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Godswill Akpabio ina woni e wiɗto Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e faggudu e kaalis (EFCC) e tuumeede wonde o diwii ko ina tolnoo e 100 miliyaar Naira ummoriiɗo e diiwaan Akwa Ibom e sahaa nde o woni guwerneer (2007-2015) e dipolomaat en Amerik ina noddira tolno "exceptional" e nder laamu makko.Kono ɗuum, alaa ko tuumaa e mum. Awokaa gooto, hono Leo Ekpenyong, tuumi kadi ko Akpabio fenaande, caggal ɗuum poliseeɓe ɓee ñaawi ɗum e ñaawirdu ngam bonnude.

E lewru mee 2020, Akpabio nodditaama e juuɗe terɗe suudu sarɗiiji ngam ustude 40 miliyaar Naira.

Teddungal hakkunde leyɗeele

Seedantaagal Kongres ngam anndude Kongres Amerik (2011).

Nasaraaku Achievement Achievetime mo Foundation Excellence Millennium rokki e leydi Keñiya.

Njeenaari Nijeer Nijeer 2008, rokki mo, ko kanko woni hooreejo leydi Niger to Naajeeriya, ko wayi no Alhaji Moussa Ibrahim.

Exam Marshall 2009: Exam international etikaaji, Ganaa.

Guwerneer ɓurɗo moƴƴude, Ƴellitaare njuɓɓudi 2009 : Tele BEN, Londres.

Nehinooɗo e wuro Georgia, New Jersey to AmerikTeddungal ngenndiwal

Kumaandaŋ Ordo Niiseer (CON).

Njeenaari ɓurndi moƴƴude e njuɓɓudi laamu e doole guwerneer to Banki mawɗo leydi Najeriya (2012).

Guwerneer ɓurɗo heewde doole e Forum Diisneteeɓe Ngenndi.

Teddungal jaŋde & karallaagal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Doktoraa ganndal njuɓɓudi, Cause Honoraire, Akademi Defense Naajeeriya (2011).

Doktoraa mum to bannge sariya, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, to Nsukka (2010).

Doktoraa mum to bannge sariya, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kalabar, to Kalabar (2009).

Doktoraa sariya, teddungal Causa, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, Uyo (2009).

Doktoraa makko e njuɓɓudi laamu (Honoris Causa), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe, to Awka (2009).

Doktoraa ganndal njuɓɓudi (Honoris Causa) Duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal fedde ndee, Owerri (2011).

Doktoraa e njuɓɓudi laamu, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal Dowla Enugu (ESUT), Enugu (2013).

Doktoraa e njuɓɓudi doole aadee (Honoris Causa) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Wesley, Ondo.

Doktoraa tedduɗo, Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar (2025)

Fedde teddunde e fedde injiniyankooɓe leydi Najeriya (2010) (Ko sappo e nayo tan ɓe ngonaa injiniyankooɓe teddinaama haa jooni e nder leydi Najeriya).

Fedde, Politeknik Kazaure, Kazaure (2008).

Fedde to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Yaba, Yaba (2011).

Fedde Koldaa Jaŋde, Bichi, e woɗɓe heewɓe.

Gomnaajo ɓurɗo sehilaaɓe jaŋde e nder leydi Najeriya (2008) e fedde ngenndiire jibnaaɓe e jannginooɓe.

Best Booster Governor Award ngam ɓamtuki ganndal, karallaagal e hiisawal ngal fedde jannginooɓe ganndal leydi Naajeeriya hokki.

Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Calabar wayli innde nokku mum kawral hakkunde leyɗeele, inniri hooreejo Senaa Godswill Akpabio (2025).

Ambassadeur moƴƴere mo fedde safrooɓe leydi Naajeeriya.

Naatnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar (2025).

Teddungal jaayɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Guwerneer ɓurɗo moƴƴude e Afrik, Jaaynde ƴellitaare Afrik.

Guwerneer hitaande 2012, Ardorde.

Gorko hitaande 2011, Naange.

Gomnaajo ɓurɗo wooɗugo nder Naajeeriya e marki ɓii aadama 2010: Billboard World.

Gorko hitaande 2010: Jaaynde ngenndiire ñalnde kala.

Guwerneer hitaande 2010: Jaaynde Naajeeriya.

Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle 2010: Fedde jaayndiyankooɓe leydi Najeriya.

Tiger Naajeeriya 2009: Ñalngu nguu.

Gorko hitaande 2009: Ñalnde kala jeytaare.

Gorko hitaande 2009 : Jaaynde ngenndiire ñalnde kala.

2008 Guwerneer ɓurɗo maantinde e nder leydi Najeriya (Fuɗnaange-Fuɗnaange): Jaaynde ngenndiire ñalnde kala.

Guwerneer hitaande (Fuɗnaange-Fuɗnaange): Jaaynde yimɓe wuro.

Ko ɓuri moƴƴude e njuɓɓudi guwerneer 2009: Jaaynde Encomium.

Guwerneer ɓurɗo moƴƴude (Fuɗnaange-Fuɗnaange): Jaaynde Encomium.

Njeenaari ɓurndi moƴƴude e guwerneer ɓurɗo moƴƴude e Fuɗnaange-rewo 2009: Jaaynde ɓurnde moƴƴude e winndere ndee.

portal Nijeer bannge

Portal nguurndam

Lannda yimɓe leydi Akwa Ibom

Doggol guwerneeruuji diiwaan Akwa Ibom

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nguurndam Alla.com