Goseong ogwangdae
| McCune–Reischauer | Kosŏng ogwangdae |
|---|---|
| Revised Romanization | Goseong ogwangdae |
| Lesdi | South Korea |
| Intangible cultural heritage status | National Intangible Cultural Heritage in South Korea |
| Described at URL | https://english.cha.go.kr/chaen/search/selectGeneralSearchDetail.do?mn=EN_02_02&sCcebKdcd=17&ccebAsno=00070000&sCcebCtcd=38&pageIndex=1&ccebKdcd=17&ccebCtcd=, https://www.heritage.go.kr/heri/cul/culSelectDetail.do?ccbaCpno=1273800070000 |
Goseong ogwangdae (Koree: 고성오광대; Hanja: 固城五廣大) ko jimɗi gaadanteeji koreeji ɗi cuɓaa ko e jeyi pinal teeŋtuɗo mo alaa ko woni e mum, limre 7 ñalnde 24 desaambar 1964. Aada oo ina rokka, ina waɗee to Goseong, to leydi Koree worgo.[1][2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Iwdi maggal e laawol gonngol e maggal anndaaka kono e wiyde jogiiɗo golle ɗee, neɗɗo e nder diiwaan Masan lomtii maggal e woɗɓe e fuɗɗoode kitaale 1900. Ko woni e maggal asliwal ina waylee seeɗa-seeɗa, kono Goseong ogwangdae ina jogii style province ɓurɗo youngnam sabu sifaa maggal diidi, masɗe, kosam, jimɗi keɓi iwdi maggal ɓurndi heewde. Nde haɗaama e jamaanu koloñaal Japon, kono nde arti caggal jeytaare. koolol ngol ina hollita nguurndam yimɓe aadee en e satirinde landed gentry e jaasnude caɗeele rewɓe. Nde fijiraa ko ñalnde 15 hitaande hesere fawaade e limlebbi lewru e yontaaji ɓennuɗi, kono hannde koolol ngol heewi fiyreede ko e ndunngu e ndunngu. Nandugol e daartol joy keddiingol mask aada fijo, Goseong ogwangdae alaa kewu exorcising ruuhuuji bonɗi hade e caggal golle ɗee e nokku mum ko ɓuri welde.

Laabi gollorɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]ina yuɓɓinee e daartol joy e jimɗi ɗii ko ɓuri heewde ko yeombul-taryeong, gutguri ina wiyee dutbaegi, ko ɗum woni jimɗi gaadanteeji diiwaan youngnam.wamre ogwanndae ina wiyee dutbegi e jimɗi malttuki ina tiiɗi no jimɗi kaafaawi nii kono ɗum ɓeydii calminaade. Heewi ko yimɓe ina njuula e dow tulde to Goseong ina njillondiri. Mask oo waɗiraa ko leɗɗe, koolol ngol waɗiraa ko e dow 5-6 laylaytol huɗo. Heen bannge, ko jimɗi njooɗii. Daartol mayre ina nanndi e ogwannde Tongyeong. Daartol gadanol ngol ko fayti e mundung bukchum. mundung yalta e kuutorgal e yima e woyde. O wiyi rafi makko mo safrataa ko sabu taaniraaɓe makko. Daartol ɗiɗmol ngol ko ko fayti e ohgwandae . malttuki yalta ina jalee 7 tedduɓe ina wiya ko kanko tan woni tedduɗo. Daartol tataɓol ngol ko ko fayti e bibi. Bibi ko monster jogiiɗo yeeso neɗɗo e ɓanndu monster. Daartol nayaɓol ngol ko ko fayti e monk. Monk ina yima ngam jaejagaksi ina werlee e neene. Daarol sakkitiingol ko jemilju. Mawɗo gooto hawri e debbo mum e nder jokkondiral e rewɓe woɗɓe. daartol ngol ina satiri system jommbaajo.
Jaltugol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lee yun-hee e Jung-hwakung ko kamɓe ngoni joom en golle ɗee, ɓe etinooma rokkude ɗum sukaaɓe 15 haa 16. Kim chang-hu, Chun se-bong, Bae gab-mun, Hong ik-su, Nam sang-gik, Choi eung-du, Heo pan-se ko inganmunhwa je toɗɗii ɗum en, jooni noon Lee yun-sun toɗɗaama e jogiiɗo.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "고성오광대 (固城五廣大)". Cultural Heritage Administration of Korea. Retrieved 23 November 2011.
- ↑ "고성오광대(固城五廣大)". Encyclopedia of Korean Culture. Retrieved 2022-06-24.