Jump to content

Goseong ogwangdae

Iwde to Wikipedia
Goseong ogwangdae
type of dance
McCune–ReischauerKosŏng ogwangdae Taƴto
Revised RomanizationGoseong ogwangdae Taƴto
LesdiSouth Korea Taƴto
Intangible cultural heritage statusNational Intangible Cultural Heritage in South Korea Taƴto
Described at URLhttps://english.cha.go.kr/chaen/search/selectGeneralSearchDetail.do?mn=EN_02_02&sCcebKdcd=17&ccebAsno=00070000&sCcebCtcd=38&pageIndex=1&ccebKdcd=17&ccebCtcd=, https://www.heritage.go.kr/heri/cul/culSelectDetail.do?ccbaCpno=1273800070000 Taƴto

Goseong ogwangdae (Koree: 고성오광대; Hanja: 固城五廣大) ko jimɗi gaadanteeji koreeji ɗi cuɓaa ko e jeyi pinal teeŋtuɗo mo alaa ko woni e mum, limre 7 ñalnde 24 desaambar 1964. Aada oo ina rokka, ina waɗee to Goseong, to leydi Koree worgo.[1][2]

Iwdi maggal e laawol gonngol e maggal anndaaka kono e wiyde jogiiɗo golle ɗee, neɗɗo e nder diiwaan Masan lomtii maggal e woɗɓe e fuɗɗoode kitaale 1900. Ko woni e maggal asliwal ina waylee seeɗa-seeɗa, kono Goseong ogwangdae ina jogii style province ɓurɗo youngnam sabu sifaa maggal diidi, masɗe, kosam, jimɗi keɓi iwdi maggal ɓurndi heewde. Nde haɗaama e jamaanu koloñaal Japon, kono nde arti caggal jeytaare. koolol ngol ina hollita nguurndam yimɓe aadee en e satirinde landed gentry e jaasnude caɗeele rewɓe. Nde fijiraa ko ñalnde 15 hitaande hesere fawaade e limlebbi lewru e yontaaji ɓennuɗi, kono hannde koolol ngol heewi fiyreede ko e ndunngu e ndunngu. Nandugol e daartol joy keddiingol mask aada fijo, Goseong ogwangdae alaa kewu exorcising ruuhuuji bonɗi hade e caggal golle ɗee e nokku mum ko ɓuri welde.

Laabi gollorɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

ina yuɓɓinee e daartol joy e jimɗi ɗii ko ɓuri heewde ko yeombul-taryeong, gutguri ina wiyee dutbaegi, ko ɗum woni jimɗi gaadanteeji diiwaan youngnam.wamre ogwanndae ina wiyee dutbegi e jimɗi malttuki ina tiiɗi no jimɗi kaafaawi nii kono ɗum ɓeydii calminaade. Heewi ko yimɓe ina njuula e dow tulde to Goseong ina njillondiri. Mask oo waɗiraa ko leɗɗe, koolol ngol waɗiraa ko e dow 5-6 laylaytol huɗo. Heen bannge, ko jimɗi njooɗii. Daartol mayre ina nanndi e ogwannde Tongyeong. Daartol gadanol ngol ko fayti e mundung bukchum. mundung yalta e kuutorgal e yima e woyde. O wiyi rafi makko mo safrataa ko sabu taaniraaɓe makko. Daartol ɗiɗmol ngol ko ko fayti e ohgwandae . malttuki yalta ina jalee 7 tedduɓe ina wiya ko kanko tan woni tedduɗo. Daartol tataɓol ngol ko ko fayti e bibi. Bibi ko monster jogiiɗo yeeso neɗɗo e ɓanndu monster. Daartol nayaɓol ngol ko ko fayti e monk. Monk ina yima ngam jaejagaksi ina werlee e neene. Daarol sakkitiingol ko jemilju. Mawɗo gooto hawri e debbo mum e nder jokkondiral e rewɓe woɗɓe. daartol ngol ina satiri system jommbaajo.

Lee yun-hee e Jung-hwakung ko kamɓe ngoni joom en golle ɗee, ɓe etinooma rokkude ɗum sukaaɓe 15 haa 16. Kim chang-hu, Chun se-bong, Bae gab-mun, Hong ik-su, Nam sang-gik, Choi eung-du, Heo pan-se ko inganmunhwa je toɗɗii ɗum en, jooni noon Lee yun-sun toɗɗaama e jogiiɗo.

  1. "고성오광대 (固城五廣大)". Cultural Heritage Administration of Korea. Retrieved 23 November 2011.
  2. "고성오광대(固城五廣大)". Encyclopedia of Korean Culture. Retrieved 2022-06-24.