Jump to content

Greenwich Hospital, London

Iwde to Wikipedia
Opitaal Greenwich, to Londres

Ospitaal Greenwich ko galle duumotooɗo wonande laanaaji diwooje pentiirɗi e nder laana ndiwoowa, gollotooɗi tuggi 1692 haa 1869. Mahdiiji mum, e fuɗɗoode ko galle laamorɗo Greenwich, to Greenwich, Londres, caggal ɗuum, ko duɗal laana ndiwoowa laamɗo, Greenwich e duɗal jaaɓi haaɗtirde Greenwich, kuutortoo ɗum, e... ina nganndiraa hannde Koolaaɗo kuuɓal laana ndiwoowa ɓooyɗo. Konngol "hopitaal" ngol huutortenoo ko e maanaa mum adanngo, nokku ɗo jaɓɓaade wonɓe e haajuuji mum, tee ngol firtaani safaara, hay so tawii noon mahaaɗe ɗee ina mbaɗi suudu safrirdu ndu, caggal nde opitaal Greenwich udditaa, gollorii ko no opitaal Dreadnought Seaman haa... Hitaande 1986.

Foundation gollinoowo opitaal oo ina woodi haa jooni, ngam nafoore wonnooɓe e laana ndiwoowa Royal Navy e wondiiɓe mum en. Jooni noon ina rokka galleeji hoɗɓe e nokkuuji goɗɗi.

Tariya Ospitaal oo sosaa ko e Hospitaal laamɗo wonande yahooɓe e laana ndiwoowa to Greenwich e dow yamiroore laamɗo debbo biyeteeɗo Mary II, mo nganndu-ɗaa ko kañum wonnoo e yiyde laana ndiwoowa gaañiiɓe ina ngarta e wolde La Hogue e hitaande 1692. O yamiri yo laamɗo Charles baagal galle laamorɗo oo— ko arsitek John Webb waɗi ɗum e fuɗɗoode ngam laamɗo Charles II e hitaande 1664—ngam waylude ɗum e opitaal laana ndiwoowa ngam rokkude ko nanndi e opitaal Chelsea wonande soldateeɓe. Sir Christopher Wren e balloowo mum Nicholas Hawksmoor ndokki golle mum en tawa njoɓaani, ko kamɓe ngoni mahooɓe opitaal laamɗo keso oo. Sir John Vanbrugh lomtii Wren e wonde mahoowo, o timminii nokku oo e peeje Wren gadane ɗee.[1]


Saal Pentiiɗo oo Luural gadanal ummii nde feeñi wonde peeje gadane ɗee ngam safrirde ndee ina kaɗa yiyde maayo ngoo ummoraade e galle laamɗo debbo oo. Ko ɗum waɗi laamɗo debbo biyeteeɗo Mary II yamiri yo mahaaɗe ɗee pecce, rokka laawol ummoraade e maayo rewrude e nokkuuji safrirde haa yettoo galle laamɗo debbo oo e Greenwich Hill caggal mum. Ɗum addani opitaal oo mbaadi mum keeriindi, sibu mahaaɗe mum ina njuɓɓinaa e nder limlebbiiji keewɗi. Mahdiiji maako mawɗi nayi ("Courts") ɗon tacci woyla-wombina bee laawol mawngol bee laawol jahdugo, nden fuunaange-hirnaange bee laawol nder diga Dammugal Fuunaange (e suudu dammugal) haa Dammugal Hirnaange (e suudu dammugal). ) e luumo Greenwich to caka wuro Greenwich. Grand Square e laawol yahdu dogdu fuɗnaange-hombinaare ina jokki laawol feewde, e yiyde maayo ummoraade, galle laamɗo debbo e Greenwich Park caggal mum.[2]


Opitaal Greenwich, ekn. Sariya 1695 Opitaal Greenwich, ekn. Sariya 1696 Pewnugol ngol waɗiraa ko e dokkal ngal, ngal yoɓetee ko e ballal £19,500 e njoɓdi ndi njulaagu nguu ñaawii e njulaagu e hitaande 1695, eeraango ngam mooftude kaalis renndo ngo addani ɗum £9,000, e ballal £2,000 hitaande kala ummoraade e Treasury. Parlemaa ƴettii sariya 1695 (7 & 8 Will. 3. c. 21) jowitiingal e opitaal Greenwich, ekn. e waylude ɗum hitaande rewtunde ndee e dow safrirde Greenwich, ekn. E hitaande 1705 ɓeydaare £6,472 yoɓaama e nder kaalis oo, tawi ina jeyaa heen njoɓdi limtilimtinndi jeyaandi e Kapiteen William Kidd, jom jawdi en, mo ɓooyaani oo fawi.[5]

Arannde e mahaaɗe mawɗe mahaaɗe ɗee ko suudu laamɗo Charles (feccere ɓurnde ɓooyde nde ummorii ko e restoraasiyoŋ), timmunde e lewru marse 1705.[6]

Mahdiiji mawɗi goɗɗi peewnaaɗi ɗii ko :

Ñaawirde laamɗo debbo biyeteeɗo Mary (ko Wren e Hawksmoor peewni, kono nde mahaaka haa caggal maayde Wren, ko Thomas Ripley), timmini nde e hitaande 1742, Ñaawirde laamɗo debbo biyeteeɗo Anne (mahooɓe: Wren e Hawksmoor) Laamɗo William Court (ko Wren feewni ɗum, kono ko Hawksmoor e Sir John Vanbrugh timmini ɗum)[7]

Kapitel, no James Stuart feewniri ɗum caggal yiite Queen Mary Court ina hoɗi suudu safrirdu nduu (Wren feewni ɗum kono timminaaka haa hitaande 1742). Feññinde maggal hannde ko tuggi 1779 haa 1789, nde mahraa e mbaydi James "Athenian" Stuart caggal yiite bonɗo. Ko John Papworth tagi golle ɗee.[8]

Laamɗo William Court ina anndaa e suudu mum pentiir barok, ndu Sir James Thornhill penti ngam teddinde laamɗo William III e laamɗo debbo Mary II (ceiling suudu les), laamɗo debbo biyeteeɗo Anne e jom suudu mum, laamɗo George de Danemark (the... ceiling suudu toowndu nduu) e George I (walla worgo suudu toowndu nduu). Painted Hall ina sikkaa ina mawni no feewi wonande restoraan pensioner seamen, tee meeɗaa huutoreede no feewi. Nde wonti nokku turisma, udditaa ngam yiyde. Ñalnde 5 lewru bowte hitaande 1806, ɓanndu Lord Nelson ina lelni e nder suudu safrirdu Greenwich hade mum nawteede e maayo Thames to galle laamorɗo St Paul ngam waɗde wirwirnde laamu. Pediment Nelson to William Courtyard ko sewnde e kaaƴe Coade e hitaande 1813 ngam siftorde renndo,[9] e ko gollotooɓe Coade njiyri ɗum ko ɓuri moƴƴude e golle maɓɓe fof.[10] E hitaande 1824, Galle Ngenndiijo Naal Naval sosaa e nder Painted Hall, ɗo nde woni haa hitaande 1936, nde koolol ngol artiraa e Musée Maritime National, keso sosaa e nder galle laamɗo debbo e cuuɗi saraaji mum.[11]