Jump to content

Grip Am

Iwde to Wikipedia
Grip Am
written work
TitleGrip am Taƴto
Form of creative workplay Taƴto
Has edition or translationGrip am Taƴto
AuthorOla Rotimi Taƴto
Publication date2017 Taƴto
Country of originNaajeeriya Taƴto
Language of work or nameInngilisjo Taƴto

Grip Am ko pijirlooji ɗi Olawale Gladstone Emmanuel Rotimi waɗi, ɓurɗo anndireede Ola Rotimi, binndoowo pijirlooji e gardo pijirlooji. Pijirlooji ɗii ina taarii Isa, demoowo miskiino, jogiiɗo caɗeele keewɗe e nguurndam mum e bannge dewgal caɗtungal.[1][2]

Sinopsis Pijirlooji ɗii ina njokki e daartol demoowo gooto, biyeteeɗo Ise, mo yahdu mum welnaaki e makko nde tawnoo omo jogii caɗeele ceertuɗe kadi omo jogii dewgal caɗtungal e Aso, debbo makko. Ñalnde heen, maleyka gooto yilliima Ise, rokki ɗum yiɗde wootere. Ise ina yiɗi waawde nanngude kala walla kala ko ina ƴetta e lekki mum oraas e wiyde konngol "Grip Am".

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder pijirlooji ɗii, doole ɗee ina ngadda ngonkaaji keewɗi koɗki no Ise huutortoo ngam heɓde doole e geɗe taariiɗe nguurndam mum. O waawii nanngude Maleyka maayde, o fodani mo wonde o bonnataa mo walla debbo makko.[3][4]

Ɓawo Daartol ngol waɗi ko e Afrik, ngol rewi ko e Ise e debbo mum, Aso. Ɓe nguuri ko e nguurndam caɗtuɗam e dewgal maɓɓe kadi wonnoo ko caɗeele. Daartol ngol heɓi mbaydi nde maleyka yilliima ɓe ngam rokkude ɓe ɗiɗo fof yiɗde. Ise yiɗi ko nanngude hay gooto walla huunde e lekki mum oraas tawa debbo mum ina yiɗi neldude maleyka Maayde ngam warde gorko mum.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jom suudu makko ina nannga Maleyka Maayde, ina waɗa ɗum fodoore wonde o warataa mo walla debbo makko. Les njiimaandi, pijirlooji ɗii ina kollita huutoraade doole e batte mum e huutoraade woɗɓe ngam heɓde nafoore mum.[5]

Jikkuuji Ise: Demoowo miskiino, dewgal mum caɗtungal. Aso: debbo Ise, mo heewi luurdude e makko Maleyka: Ko tagoore ɓurnde mawnude nde Alla neldi ngam rokkude Ise e Aso yiɗdeeji. Maayde: Ina hollita maayde e hoore mum. Wolde Naajeeriya Pidgin English woni cuɓal ɗemngal ngam fijirde komedi nde tawnoo ko nde hollirta pinal Naajeeriya, nde waɗata nde jokkondirta e yimɓe nokkuure nde. Pidgin English ina ɓeyda mbaydiiji jaleeɗe pijirlooji ɗii rewrude e sifaa mum hollitoore e colourful, ina addana pijirlooji konnguɗi hakkilantaagal e jaleeɗe. Yanti heen, ɗemngal ngal ina waɗi otooji ngam ƴeewtaade renndo, ina teeŋtina hareeji yimɓe aadee en hono Ise e Aso, ina waɗi kadi ko ina wona teskuyaaji e dow doole laamu e sifaa aadee.[5]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]