Guamblin Island
Golle imaaɗe | 1 Korse 1967 ![]() |
---|---|
Lesdinkeejum | Isla Guamblin, Parque Nacional Isla Guamblin ![]() |
IUCN protected areas category | IUCN category II: National Park ![]() |
Lesdi | Ciile ![]() |
Nder laamoore | Aysén Region, Aysén ![]() |
Located in or next to body of water | Pacific Ocean ![]() |
Jonde kwa'odineto | 44°51′0″S 75°4′48″W ![]() |

Duunde Guamblin, anndiraande kadi Duunde Sokorro walla Nuestra Señora del Socorro , ko duunde Siili tawaande e geec Pasifik.[1] Duunde ndee toɗɗaa ko nokku keeriiɗo, ina anndaa ko nokku colli teeŋtuɗo. Hay so tawii duunde Guamblin ndee meeɗaa hoɗde haa abada, nde jogii ko nafoore daartol, nde wonnoo ko nokku kewuuji maantinɗi.
Daartol aranol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wiyde annduɓe, Guamblin wonnoo ko sahaa e sahaa fof gila e teeminannde 13ɓiire walla 14ɓiire, tawi ko yimɓe leñol Chono hoɗi heen sahaaji. Ko ɓe leñol dogooɓe-moftuɓe hoɗɓe e duuɗe nokku oo, ɓe keewi yahde ko e laana.
Oropnaaɓe adii yiyde duunde ndee ko e njillu Espaañnaaɓe e kitaale 1557 e 1558. Fransisko Kortes Ojea, gardinooɗo gooto e laanaaji ɗii, innitiri duunde ndee Nuestra Señora del Socorro. Ko cfuum jeyi e innde Mariyam yumma Iisaa.
Njillu ko laana Holanndee en e hitaande 1725
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1724, fedde njulaagu njulaagu Middelburbsche, sosiyatee njulaagu Holanndee en, yaltinii njillu to daande maayo hirnaange Amerik worgo. Frigateeji ɗiɗi e laana tokoosa tawtoraama njillu nguu. Tawi faandaare nde ko anndude mbele sosiyetee oo ina waawi yeeyde toon. Hakkille teeŋtuɗo waɗaa ko e miniraaji kaalis alɗuɓe to Peru. Ngam foolde laanaaji Espaañ ɗi ɓe mbaawi hawrude e Amerik worgo, laanaaji tati ɗii ndokkaama inɗe gonɗe e ɗemngal Espaañ : Don Carlos, Don Carlos e Patache el Mercurio.
Gila e fuɗɗoode, laanaaji ɗii ina poti luulndaade henndu ndu moƴƴaani, ñawuuji e ɓuuɓri goɗɗi. Laanaaji ɗiɗi ɗii ndonkii yahde Cape Horn, ɓe ngarti e leydi Pays-Bas. Don Louis dañii heen, kono caggal nde ɓe mbaɗi yeewtere caɗtunde nde terɗe ekipaaji ɗii maayi, woɗɓe heewɓe ina ñawi. Laana kaa ina ɓuuɓtoo, alaa ko heddii heen kuule. Ñalnde 22 mee 1725, laana ndiwoowa ine nanngi e ko waynoo ko Nuestra Señora Socorro ( Dudus Guamblin). Surf tiiɗɗo ina woodi, kono duunde ndee ina waawi yettaade sloop. Ko waawi anndeede ko nde hoɗaani. E balɗe garooje ɗee, ndiyam laaɓɗam e celeri ladde ummoraade e duunde ndee, nawtaa e Don Louis.
Ñalnde 30 mee, nanondiraama wonde gardiiɗo laana kaa, hono Laurens Wartels, e laana ndiwoowa ɗiɗo, maa njooɗto jamma e nder laylaytol ngol ɓe mahi e duunde ndee, mbele ina keɓa waktuuji ngam mooftude leɗɗe ɓurɗe heewde, so ina waawi, fiyde colli. Ɗum ina waawi huutoreede ngam waɗde suukara ñawɓe. Kono janngo mum, henndu mawndu ummii, addani ko ɓuri heewde e ɓoggi laana kaa taƴde. Nde riiwaa fuɗnaange, haa nde joofni e maayo, fotde 120 kiloomeeteer e duunde ndee. Ko ñalnde 26 oktoobar won e gollotooɓe mbaawi yettaade duunde ndee kadi e laana tokoosa. Nde ɓe njottii ɓe tawi ko ƴiye worɓe tato heddiiɓe ɓee. Ina wayi no ɓe njippiima e heege e nguleeki.
E lewru noowammbar, nde ndunngu fuɗɗii, laana Don Louis ummii ko to bannge worgo. Laana kaa nanngi ko Españool en sara leydi Peru. Ekspedisiyoŋ oo joofiino e baasal timmungal.
Ko waɗi petroŋ e hitaande 1973
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder kewu goɗɗo bonɗo, laana ndiwoowa Liberiyaa biyeteeɗo Napier yani e duunde Guamblin e lewru suwee 1973. Ngolɗoo kewu waɗi ko ina tolnoo e 30 000 ton petroŋ yani. Caggal nde yimɓe ɓee ndartinaa, laana ndiwoowa Siili (Hawker Hunters) neldaa ngam ustude Napier e ustude nebam ɗam, ɗum noon haɗde pollution ɓeydaade.
Park ngenndiijo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Duunde Guamblin ndee fof toɗɗaama ngam wonde nokku ngenndiijo (Parque Nacional Isla Guamblin) ko ɗum waɗi ko nokku reenaaɗo. Ko Korporaasiyoŋ ngenndiijo laddeeji toppitii ɗum. Faandaare ndee ko reende keewal nguurndam leɗɗe e kullon ladde e nuunɗal leydi ndii.
Guamblin ko, e nder geɗe goɗɗe, nokku ɗo ƴiye ɓuuɓɗe Sooty (Ardenna grisea) njibinata, kono kadi ko ƴiye ƴiye, kormoraaɗe e ƴiye ƴiye. Ina woodi kadi koloñaal mawɗo liɗɗi geec. Baleen bulo ina yiyee hakkunde lewru desaambar e lewru abriil, ina ara fotde 100 meeteruuji e daande maayo.
Duunde ndee ɓuri heewde ko leɗɗe, ko ɓuri heewde heen ko leɗɗe e leɗɗe geec ɗe ngonaa ɓaleeje, ko wayi no Nothofagus nitida, Drimys winteri e Weinmannia trichosperma.
Heɓde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Guamblin ina saɗi no feewi yettaade laana sabu mooɓondiral ina famɗi no feewi sabu ɓuuɓri maayo e daande maayo kaaƴe.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol duuɗe Siili
Nebam Cabo Tamar ina ɓuuɓtoo
VLCC Nebam Metula ina ɓuuɓtoo
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Information was derived from the book Voor zilver en Zeeuws belang, De rampzalige Zuidzee-expeditie van de Middelburgse Commercie Compagnie, 1724-1727 (in Dutch) by Ruud Paesie (Walburg Publishers, Zutphen 2012)