Jump to content

Gumare

Iwde to Wikipedia
Gumare
city
LesdiBoosuwaana Taƴto
Nder laamooreNorth-West District Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+02:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto19°22′9″S 22°9′42″E Taƴto
Map

Gumare walla Gomare ko wuro ladde tawaango e diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Bostwana, saraaji maayo Okavango. Yimɓe Gumare ko 6 067 e binnditagol 2001, kono ɓe ɓeydiima haa 8 532 e binnditagol 2011.

Aeroport Gumare ina huutoree e laamorgo.

Juɓɓule laamu nay ceertuɗe ina njuɓɓina diiwaan Ngamiland :

Diiso diiwaan ;

Njuɓɓudi diiwaan oo ;

Njuɓɓudi leñol; Yiilirde leydi.

Maun woni nokku njuɓɓudi laamu Ngamiland. Gumare woni nokkuure laamu lesdi Okavango Delta. Keeri laamu Okavango fuɗɗotoo ko Habu, ina heen Qangwa e Xaixai haa Gudigwa. Keeri mayri politik puɗɗotoo ko Etsha 1 haa Gudigwa. Gure cappanɗe jeeɗiɗi e jeeɗiɗi ina ngoodi e nder diiwaan Okavango, hay so tawii noon binnditagol ngol hitaande 2011 ngol limtii tan ko jeegom : Daonara, Ditshiping, Jao, Katamaga, Morutsha, e Xaxaba.

Okavango ko goonga ko feccere wootere tan e ekosistem Kalahari kaawningol. Okavango woni ko e nokku mo geɗe mum ngoni e ɓuuɓde, mo alaa ko woni e mum so wonaa yerɓooji leydi, diƴƴe e yerɓooji leydi. Ko ɗum waɗi aduna mum tagoore e leydi mbaylotoondi sahaa kala, ndi nganndu-ɗaa alaa ko waawi heen wonde. Ina woodi leyɗeele joorɗe, ɓulli, ɓulli, laddeeji, ɓulli, maayooji e duuɗe ɗe limotaako, ɗe mbaadiiji e mawneeki mum en ceerti.

Leƴƴi ɓurɗi heewde e nder diiwaan hee ko Batawana en, Bayei en, Herero en e Bambukushu en, e Basubiya en. Ina heen kadi Banokaaji (Busmaan maayo), hoɗɓe asliiji Okavango en, hono Bakgalagadi en e Herero en. Ko ɓuri heewde e pelle ina mbaɗa koɗki mum en e saraaji maayo, ɗi ɓe kuutortoo ngam liggaade nguura e ndiyam jawdi. Ɓe ndema kadi e nder laddeeji ilam, ɓe ndema maaro e sorgo.

Golle faggudu mawɗe e nder Okavango ina njeyaa heen turism (hay so tawii sosiyeteeji turism ɗii ɓuri heewde ko sosiyeteeji janani), ndema jawdi, golle juuɗe e gollorɗe tokoose, e won e ndema. Distrik Okavango ɓuri heewde ko laddeeji, yimɓe mum ina njogii ndema no feewi ngam haajuuji mum en ñalnde kala. E hitaande 1975, Eɓɓaande Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam ƴellitaare wallitii yimɓe gure Gumare e Etsha ngam ƴellitde karallaagal mum en to bannge njuɓɓudi basket e nder basketuuji lolluɗi ummoriiɗi Bostwana, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi. Basketuuji e geɗe goɗɗe tokoose, toowɗe, njaltinaa Gaborone, njaltinaa toon feewde Amerik e Orop ngam yeeyde.

Hono no diiwanuuji goɗɗi ɗii e nder leydi Botswana nii, Okavango ina wondi e caɗeele teeŋtuɗe sabu ɓeydagol nguleeki weeyo e nder renndooji ɗii.

  1. "Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census". Archived from the original on 2007-11-24. Retrieved 2007-12-08.