Gunkan-bugyō
| Golle imaaɗe | 1859 |
|---|---|
| Name in kana | ぐんかんぶぎょう |
| Lesdi | Tokugawa shogunate |
| Time period | Bakumatsu |
Gunkan-bugyō (軍鑑奉行), anndiraaɗo kadi kaigun-bugō, ko ardiiɓe laamu Tokugawa e jamaanu Edo Japon. Toɗɗagol e ndeeɗoo biro mawɗo ina heewi wonde fudai daimyō. Firooji aadaaji ɗii firti ɗii tiitooɗe Japon ko "komisinaajo", "kaalis" walla "guwerneer".
Ndee tiitoonde bakufu ina hollita jaagorde jogiinde golle laana ndiwoowa. Biro oo sosaa ko ñalnde 28 marse 1859. Sosde ndeeɗoo darnde hesere ko mbayliigu njuɓɓudi ndi nganndu-ɗaa ina foti wonde sabu nanondiral ɗiɗi ngal Ameriknaaɓe kaaldi. Kuule porto udditiiɗe ɗee ina njeyaa e nanondiral Kanagawa hitaande 1858, ngal cam ko fayti e batte peeñgol ɗiɗmol Commodore Perry e nder porto Tokiyoo e laanaaji konu jogiiɗi kaɓirɗe. Ko ɓuri laaɓtude, ooɗoo bugyō ina hiisee wonde ko huunde himmunde sabu nanondiral sehilaagal e njulaagu, ngal nulaaɗo Amerik, Townsend Harris, kaaldi e hitaande 1858—nanondiral Harris ngal hitaande 1858).
Gunkan-bugyō ina sikkaa ina yahdi e kanjō-bugyō.
Genesis gunkan-bugyō ina adii sosde biro oo tigi.Prefix kaibō-gakari firti ko "kalfinaaɗo reentaade maayo" huutortenoo ko e tiitooɗe won e ardiiɓe bakufu caggal hitaande 1845. Ngol helmere huutortenoo ko ngam suɓaade ɓeen jogiiɓe golle keewɗe ngam ƴeewtaade ndiyam daande maayo, e ko nanndi heen, ngam haɓaade geɗe jowitiiɗe e yeru to kaōmi-ōmegake—for lomtineede e helmere gaikoku-gakari.
Doggol gunkan-bugyō
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko doggol dilloowol, ina gasa tawa ngol meeɗaa waawde heblude tolnooji keertiiɗi ngam timminde. Aɗa waawi wallude e ɓeydude geɗe ŋakkuɗe e lowre koolkisaande.
Mizuno Tadanori (1859).
Nagaay Naamune, (1859).
Inoue Kiyuonao (hitaande 1859 haa 1862).
Oguri Tadamaasa (1865).
Enomoto Takeaki – 1866-1868).
Katsu Kaishu
Kimura Kaishu (hitaande 1860-1865, hitaande 1866-1868)
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bugyō