Guruntum language
Appearance
Guruntum ko ɗemngal Caadi, kaaleteengal e nder LGAaji Bauchi e Alkaleri, e nder diiwaan Bauchi, leydi Najeriya. E hitaande 1993 ko hedde 15 000 neɗɗo kaalatnoo ngal.
Senngo Guruntum ko ɗemngal Caadi hirnaange jeyaangal e dental Barawa en (B.3).
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗemɗe mawɗe ɗee ko : Kuuku, Gayar, Mbaaru, Dooka, Gar e Karakara.
Fonoloji Wowel Guruntum ina seernda sifaaji juutɗi e juutɗi wonande denndaangal alkule so wonaa /ɨ/. Yanti heen, foneeji ɗiɗi gonɗi e nofru ina ngoodi : /ũː/ /ãː/.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yeeso Cakaare Caggal juutɗo juutɗo juutɗo juutɗo juutɗo Uddit i iː ɨ u uː ũː Hakkunde e eː o oː Uddit aː ãː Diftonguuji ɗiɗi ina ngoodi, /ai/ e /au/.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Konnguɗi Alveolar Labial Postalveolar walla Velar palatal Palataliisé Labialisée Palatalisée Labialisée plain Nofru m mw n n ŋ Woppu ᵐb ⁿd ᶮdʒ ᵑɡ ᵑɡj ᵑɡw daande p pj t k kj daande b bj d d ɡ ɡj ɡw ɓ ɗ ɓuuɓɗo Daande frikatif f f f s ʃ daande v v z ʒ Tiril r Ko ɓadii l j w /r/ ina faamniree no flap hakkunde daande hade alkule caggal; nokku goɗɗo ko trill.
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Toon Guruntum ina jogii toɓɓe nay : toowɗe, lesɗeele, ƴeeŋtuɗe (les-toowɗe) e fasɗe (toowɗe-lesɗe).
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Guruntum to Etnologue (25ɓo, 2022) Ikon udditirɗo
Jaggar, Filip J. (1998). "Guruntum (gùrdùŋ) (Caad Hirnaange-B): Teskorɗe ɗemɗe e doggol kelme". Ɗemɗe e Pine Afrik. 1 (2): 169-189. Doi:10.1080/09544168808717689.