Jump to content

Hajia Gambo Sawaba

Iwde to Wikipedia
Hajia Gambo Sawaba
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeHausa Taƴto
InndeGambo Taƴto
Innde ɓesnguAmartey Taƴto
Ɗuubi daygo15 Colte 1933 Taƴto
ƊofordeNiger Taƴto
Date of deathYarkomaa 2001 Taƴto
Place of deathZariya Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeHawsare Taƴto
Sana'ajiactivist, ngaɗoowo siyaasaje Taƴto
Member of political partyGreat Nigeria People's Party, Northern Elements Progressive Union, Northern People's Congress Taƴto

Hajia Gambo Sawaba (15 Fabraayu, 1933 – lewru Agusta, 2001) ko daraniiɗo hakkeeji rewɓe, ko o dawriyanke, ko o neɗɗo moƴƴo.[1][2] O woni cukko hooreejo lannda yimɓe leydi Naajeeriya (GNPP) nden o suɓaama hooreejo lannda rewɓe lesdi nder kawtal lesdi Naajeeriya (NEPU).[3]

Baabirabe Hajia Sawaba jibinaa ko e Isa Amartey Amarteifio (ina wiyee Teofilus Wilkox) ko egguɗo ummoriiɗo Ganaa e Fatima Amarteyifio, debbo Nupe ummoriiɗo e laamu nokku Lavun, to leydi Nijeer. Amarteifo ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, o ummiima to leydi Naajeeriya e hitaande 1910, o ɗaɓɓiri golloraade e nder fedde laana njoorndi leydi Naajeeriya.[1]

Mawniiko Faatimata to bannge yumma mum ko njamndi mboɗeeri, ko jaambaaro. Ɓiyiiko biyeteeɗo Mamman Dazu ko mawniiko Gambo to bannge yumma mum. Mamman Dazu ina wiyee ko jaambaaro mawɗo, ina heewi yeewtidde.[1]

Iisaa Amartey Amarteifiyo naatni diine lislaam caggal nde ummii faade Zariya. O hawri e Faatimata, caggal ɗuum o resi ɗum caggal duuɓi seeɗa. Faatima ko debbo jom suudu mum, jom suudu mum 3 ina joginoo ɓiɓɓe 3 e Mohammadu Alao, jom suudu mum maayɗo. Dewgal maɓɓe jibini ɓiɓɓe njeegomo, Sawaba woni joyaɓo. O wiyetee ko Hajaratu. E aadaaji innde Hawsa'en, kala ɓiɗɗo jibinaaɗo caggal jibineede ɓiɗɓe ɗiɗo ina wiyee Gambo, ko ɗum waɗi innde Hajaratu Gambo.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

O janngi ko e duɗal leslesal laamu ngenndiwal to Tudun Wada. Oon noon o fotnoo ko woppude jaŋde caggal maayde baaba makko e hitaande 1943, yumma makko maayi duuɓi tati caggal ɗuum.[1] O resi ɗum ko duuɓi 13 e gorko jahroowo e duuɓi 13, hono Abubakar Garba Bello, mo dilli, mo meeɗaa artude caggal nde o heɓi reedu adanndu. Dewgal makko caggal ɗuum duumotaako. Dewgal gootal timmi sabu kanko e jom suudu makko, Hamidu Gusau, ɓe mbaɗi hareeji bonɗi.[1]

Ko ɓuri teskaade e makko nde o woni cukalel ndee, ko nafoore makko nde o meeɗaa waɗde e yimɓe majjuɓe. O haaldi e maɓɓe, o jaɓɓii won e maɓɓe, o rokki ɓe o waawi ɓee kaalis, comci e nguura. Nde o woni cukalel ndee o heewnoo siforeede ko neɗɗo tiiɗɗo, jom hoore, tee omo heewi naatde e hareeji mbeddaaji. E wiyde makko "mi waawaano daraade ngam ndaarde sehil am walla banndiraaɓe am ɓe ngalaa baawɗe ina njuumta." O wiyi o meeɗiino ƴettude hareeji hono ɗii. Kala nde o ari e nokkuuji hareeji hono ɗii, ɗoon e ɗoon o wiyata “OK, mi soodii hare ndee e maa” e neɗɗo ɓurɗo lollude oo, o ƴetta hare ndee.

Golle siyaasa e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sawaba ina jeyaa e politik gila omo yahra e duuɓi 17. E oon sahaa, Fuɗnaange Naajeeriya ɓuri heewde ko Kongres yimɓe Fuɗnaange, tawi ina joginoo ballal Emir en e laamu koloñaal Biritaan kono o naati e fedde luulndo wiyeteende Northern Element Progressive Union (NEPU).[4] O woniino kampaañ ngam haɓaade dewgal sukaaɓe ɓe keɓaani duuɓi, e golle doole e daraniiɗo jaŋde hirnaange to bannge worgo.[5] Gambo waɗi innde mum nde o woni e yeewtere politik e nder golle makko to Fuɗnaange, o ummii o haali e nder suudu heewndu worɓe.[5] Funmilayo Ransome-Kuti janngini mo, o yahi ngam hawrude e makko to Abeokuta duuɓi caggal ɗuum. Oon ina yaaji no feewi e hare ngam rimɗinde rewɓe worgo.[5] Sawaba wonaa innde jibinannde makko. Maanaa ndimaagu walla rimɗude, ko jannginoowo makko politik, Malam Aminu Kano, rokki mo ɗum, caggal nde o suɓaa hooreejo jeneral fedde rewɓe NEPU.

Nguurndam neɗɗo e ndonu mum

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal mawɗo inniraa ko e makko to Kaduna.[6] Hostel to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, Kano kadi ina inniree mo.

O sokaama laabi 16 ngam haɓaade dewgal sukaaɓe e peeñcu, golle doole ɗe njoɓaaka e njoɓdi ndi aldaa e peewal, o ƴaañii ngam heɓde golle wonande rewɓe, jaŋde sukaaɓe rewɓe e hakkeeji woote timmuɗi. O limtaa kadi ko "debbo Naajeeriya ɓurɗo waawde kasoo", ina laaɓi wonde omo jogii mbaydi winndaandi "Prison Yard" ndi o yahdata e mum kala nde o nanngaa.[7]

  1. 1 2 3 4 5 6 Kwewum, Rima (2004). THE GAMBO SAWABA STORY (second ed.). Abuja: Echo Communications Limited. p. 52. ISBN 978-37305-0-9.
  2. Paul, Mamza. "Nigeria's Unsung Heroes (10). Feminism As a Prowess: The Profile of Chief (Mrs.) Margaret Ekpo and Hajiya Gambo Sawaba". Gamji. Retrieved 19 September 2017.
  3. "Hajia Gambo Sawaba". NigeriaGalleria. Galleria Media Limited. Retrieved 19 September 2017.
  4. Agunbiade, Tayo. "Hajiya Gambo Sawaba: 'The most jailed Nigerian female politician'". Al Jazeera (in Engeleere). Retrieved 2025-01-20.
  5. 1 2 "A Brief History Of Hajiya Gambo Sawaba -The Fearless Politician Who Fought For The Freedom Of Northern Women In Spite Of Several Imprisonments". Women.ng. Archived from the original on 3 November 2017. Retrieved 19 September 2017.
  6. Kofan, kayan. "Hajia Gambo Sawaba General Hospital". Connectnigeria. Archived from the original on 31 December 2016. Retrieved 19 September 2017.
  7. Ibrahim, Tijjani (22 February 2020). "Help, our toilets are bad – BUK students". Daily Trust. Retrieved 27 April 2020.