Hanan al-Shaykh
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Liban |
| Inditirde | حنان الشيخ |
| Innde | Hanan |
| Ɗuubi daygo | 12 Jolal 1945 |
| Ɗoforde | Beirut |
| Marude | Juman Malouf |
| Wolde | Arabic, Inngilisjo |
| Sana'aji | writer, journalist, playwright, short story writer, novelist |
| Diina | Diina Lislaama |
| Influenced by | Nuha Samara |
| Award received | Fellow of the Royal Society of Literature |
Hanan Ceykh ( Arabic . ; jibinaa ko ñalnde 12 noowammbar 1945) ko binndoowo Libannaajo.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hanan al-Sheek jibinaa ko to Beyruut, to leydi Liban, e hitaande 1945, e nder galle Shi’a tiiɗɗo. Baaba makko e miñiiko ina njoginoo doole renndo tiiɗɗe e dow makko e nder cukaagu makko e nder cukaagu makko. O naati duɗal leslesal Almillah ngam sukaaɓe rewɓe juulɓe ɗo o heɓi jaŋde aada wonande sukaaɓe rewɓe juulɓe, hade makko jokkude jaŋde makko to duɗal Ahliah. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ameriknaajo ngam sukaaɓe rewɓe to Kayhayɗi, to leydi Ejipt, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966.
O arti Liban ngam golloraade jaaynde Liban wiyeteende An-Nahar haa hitaande 1975. O ummii Beyruut kadi e hitaande 1975 nde wolde hakkunde leyɗeele Liban fuɗɗii, o fayi Sawudit ngam golloraade toon e winndude. Jooni o hoɗi ko to Londres, to leydi Angalteer.
Ko o winndiyanke e binndoowo pijirlooji, defte makko ina njeyaa heen Only in London, ɗe limtaa ngam heɓde njeenaari fijirde caggal leydi jeytaare .
O suɓaama e Fedde Binndi Laamɗo e hitaande 2019.
Ɓiyiiko debbo ko Juman Malouf, winndiyanke, naalanke e diisneteeɗo koɗki, ko kanko kadi woni sehil giɗli gardo Ameriknaajo biyeteeɗo Wes Anderson .
Tiitooɗe mawɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle Al-Shaykh ina keewi hollirde walla hollirde dille peeñɗe e ngonkaaji jokkondire ɗe njahdaani e jikkuuji renndo aarabeeɓe cemmbinɗi, ko ɗum addani defte makko haɗeede e nokkuuji ɓurɗi cemmbinɗi e nder diiwaan hee haa arti noon e leyɗeele aarabeeɓe e nder Golf Persik . E nder leyɗe goɗɗe, defte makko ina caɗti heɓde sabu sariyaaji senngooji ɗi haɗata firooji aarabeeɓe ɗii heɓde e no feewi e renndo. Yeruuji keertiiɗi ko Daartol Zahra, ina waɗi ruttaade, ceergal, hakkille, sukaaɓe jibinɓe caggal dewgal, e jokkere enɗam, e Women of Sand and Myrrh, ina waɗi dille jokkondire giɗli hakkunde ɗiɗo e rewɓe mawɓe.
Gaagaa binndanɗe makko keewɗe ko fayti e ngonka rewɓe aarabeeɓe e ciimtol renndo binndol, Al-Shaykh ina jeyaa kadi e fedde winndooɓe winndooɓe ko fayti e wolde hakkunde leyɗeele Liban .
Golle cuɓaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Golle e ɗemngal Arab
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Warngo maayɗo, hitaande 1970 (انتحار رجل ميت)
- Puccu Ibliis, 1975
- Daartol Zahra, hitaande 1980 (حكاية زهرة)
- Tapi Persiya e nder daartol juutngol e ɗemngal Arab, 1983
- Uurugo Gazel, hitaande 1988 (مسك الغزال)
- Ɗaɓɓaande ummoraade Beyruut, hitaande 1992 (بريد بيروت)
- Mi ɓuuɓtii naange dow cuuɗi, 1994 (أكنس الشمس عن السطوح)
- Rewɓe ɗiɗo e maayo, 2003 (امرأتان على شطىء البحر)
Golle ɗe mbaylaa e ɗemngal Engele gila e ɗemngal Arab
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Rewɓe Sanngara e Miir (facciro 1992)
- Daartol Zahra (facciro 1994)
- Bulooji Beyruut (facciraa 1992)
- Ko to Londres tan (firo 2001)
- Miɗo ɓuuɓna naange dow cuuɗi (trans. 2002)
- Tapi Perse oo
- Koɗorɗe e colli: Daartol yumma am (trans. 2009)
- Debbo sahaa e sahaa fof, Panteon (2018),
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Thomson, Liz (6 July 2018). "Hanan al-Shaykh's Girls Just Want to Have Fun". Publishers Weekly. Retrieved 17 November 2022. Liukkonen, Petri. "Hanan al-Shaykh". Books and Writers (kirjasto.sci.fi). Finland: Kuusankoski Public Library. Archived from the original on 14 July 2014. "How We Met: Hanan al-Shaykh & Carmen Callil". The Independent. Interviewed by
