Jump to content

Hare Adubi

Iwde to Wikipedia
Hare Adubi
rebellion
LesdiNaajeeriya Taƴto
LocationNijeer koloñaal Taƴto
Point in timeMorso 1918 Taƴto

konu Adubi (ngam anndiraa e nokku oo bana Ogun Adubi ko Egba Ummaaru) wonnoo ko haɓre nder lewru Yune e lewru Yuli 1918 nder leydi Biritaniya e Protectorate Nigeria, ngam daliila rokkude laamorde laamu.[1] Dowla koloniyaal waɗi lekki dirɗi bee nder hakkillaaji e feeje golle ceniiɗe. Nder 7 lewru Juun, Britaani'en ɗon haɓɓii ardiiɓe Egba 70 ɓe ɗon hokki ɓe kuugal ɓernde ngam ɓe ɗon haɓɓa ɓe ɗon mari juuɗe maɓɓe, ɓe ɗon maɓɓa jonta, ɓe ɗon ɗowtana ardiiɓe gariiri.

Nder 11 Juun, ɓe wurtini gardiiɓe, ɓe ɓaawo ɗon ɓe wari diga Afrik fuunaaŋge, ngam ɓe walli polis nder nokkuure ngam ɓe mbaawka jam. Nder 13 Juun, egba'en ummotooɓe ɓe'e ɓe'e ɓaŋgi laawol nder Agbesi ɓe'e ɗon ɓaŋgi gariiri. Yimɓe feere ɓe ɗon maɓɓina gariiri gariiri e Wasinmi ɓe ɗon maɓɓi wakili lesdi lesdi lesdi lesdi, Oba Osile, David Sokunbi Karunwi II, hooreejo lesdi lesdi lesdi Afrika nder lesdi Egba. [2] Woni hakkunde yimɓe 30,000 e konu koloniya fuɗɗii ko e lebbi tati e Otite, Tappona, Mokoloki e Lalako, ammaa haa 10 lewru Yuli, haɓre nde'e ɓoggi, ardiiɓe maɓɓe maayi ko boo ɓe ndarii.[2]

Fotde 600 neɗɗo mbaraama heen, tawi heen gooto ko agent Angalteer e Oba Osile, hay so tawii noon ina gasa tawa ɗum waɗi ko luural leydi, tee jokkondirtaa e fitinaaji ɗii. [1] Haala kaa addani jeytaare Abeokutan ittude e hitaande 1918 e naatgol golle doole e nder diiwaan hee ; udditgol njoɓɗeele toowɗe ɗee joɗɗinaama haa hitaande 1925. [3] [2] Konu nguu, ɓe ndartini murto ngoo, keɓii Medaal Afrik Serwis Kuuɓtodinɗo . [ <span title="This claim needs references to reliable sources. (November 2021)">ciimtol ina haani</span> ]

  1. 1 2 Oduntan 2010.
  2. 1 2 3 Hogan 2013.
  3. Falola & Genova 2009.