Harouna duaola
Niiseer Doula Gabde Harouna, ɓurɗo anndireede Harouna Doula ko gardiiɗo fuku Niiseer, gonnooɗo fiyoowo. O woniino Gardiiɗo kippu ngenndiijo fuku koyɗe Niiseer tuggi 2009 haa 2012, o ardii Niiseer e kawgel mum gadanel e hitaande 2012, e kawgel maɓɓe gadanel e kawgel ngel e hitaande 2011, e heɓde kawgel UEMOA e hitaande 2010. O woppitaa caggal nde... pottital gadanal ko ƴaañde e kawgel finaal Kop Leyɗeele 2012.
Ɓawo Duuɓi 46 e lewru Yarkomaa 2012, Harouna Doula ko diɗɗal Nijeer, ina fijira e diɗɗal ngal.[2] Caggal nde o woppi golle o heɓi dipolomaaji "professorat" e jaŋde ɓanndu e dingiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe, dingiral, e pinal to leydi Niiseer (INJS/C). O jogii ko "A License" ngam heblo fuku koyɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leipzig, "C License" to Konfederaasiyoŋ Fuku koyɗe Afrik, e dipolomaaji janngingol to CAF, UEFA, e FIFA.[3]
Gardiiɗo leydi Niiseer Toɗɗaaɗo gardiiɗo diɗɗal ngenndiwal worɓe Niiseer e hitaande 2009, Harouna Doula lomtii gonnooɗo gardiiɗo U-17 Niiseer biyeteeɗo Frederic Costa, toɗɗaaɗo e lewru desaambar 2008. E gardagol Harouna Doula Niiseer timminii dogdu bonndu, haa joofni e waasde heɓde kawgel ngel e hitaande 2010 e nder kawgel ngel Angalteer.
Hay so tawii dogdu ACON2010 ronkaama, Niiseer jaɓɓiima e dañde kawgel UEMOA e lewru noowammbar 2010, rewi heen ko adii nde ɓe naatata e kawgel ngel e nder lewru feebariyee 2011. Niiseer yahri ko adii nde ɓe naatata e kawgel ngel, ɓe njogori ko ƴaañde to hoɗɓe ɓee,[4][5]
Ñalnde 10 oktoobar 2010, Niiseer heɓi njeenaari kulɓiniindi e Ejipt e nder galle mum, e nder kawgel fuku Afrik 2012. Caggal nde ɓe keɓi nafoore e nder galleeji maɓɓe—kono ɓe keɓii caɗeele—e dow Afrik worgo e Siyeraa Leyoon,[6] ñalnde 8 oktoobar 2011 Niiseer heɓi naatde e kawgel fuku Afrik ko adii fof e nder daartol mum.[7][8][9]
Ngam darnde makko e doggol Niiseer ngol meeɗaa yiyeede, Harouna Doula heɓi njeenaari "Gardiiɗo Afrik ɓurɗo moƴƴude 2011" e CAF e lewru Duujal 2012.[3] E nder yeewtere ACON 2012. jaayndiyankooɓe e ardiiɓe politik mbiyata ko e mbaadi njuɓɓudi makko deeƴndi, gollondiral.[3] E nder yeewtere wootere o wiyi wonde "faandaare men ko heddaade e lesɗinde sahaa kala... kono kadi ɓurde koye men, haawnaade, no mbaawirten waɗde e nder daawal jaŋde."[10]