Hasan Abu Al-Huda
Hasan Khaled Abu Al-Huda CBE (e ɗemngal aarabeere: حسن خالد ابو الهدى; 1871-1937) ko siyaasyanke e dowla Jordaniijo, o laati hooreejo lesdi 4ɓo lesdi Jordaniya laabi ɗiɗi nder hitaande 1923-24 e hitaande 1926-1931. O wonii jaagorgal kaalis tuggi 1924 haa 1926.
Ɓiɓɓe e nguurndam puɗɗaɗam
Hasan Khaled ko ɓiy Abuu al-Huda al-Sayyadi, ganndo lislaam ummoriiɗo Khan Sheykhun to leydi Siri, wiyɗo iwdi mum ko e sehil suufiyaŋke biyeteeɗo Ahmadu al-Rifa’i. Sayyadi ko hooreejo fedde suufiyankoore Rifa’i, Sheek al-Islaam, mawɗo Naqib al-Ashraf e jaagorgal diine Sultan Abdulhamid II e geɗe aarabeeɓe. Hasan Khaled waɗi ko ɓuri heewde e cukaagu mum ko to Istanbul, ɗo ɓesngu mum hoɗi. O resii Ejiptnaajo iwdi Turki, biyeteeɗo Devlet Abu Gabal, mo o jibini ɓiɓɓe rewɓe ɗiɗo, Velia Abdel-Huda (1916-2012), jannguɗo to Oxford, daartoowo naalankaagal, e Halime Lima Hanıhzamefendi (1919-2000), mo o resi ɓiy Mezıhmed Şehmed Şzade Ziyaadiin; e ɓiɗɗo gorko biyeteeɗo Taj al-Din, mo, hono mawniiko, ɓuri waawde diine, toɗɗaa hooreejo Ashraf Aleppan e hitaande 1942.
Caggal nde « Revolution des jeunes turques » waɗi, ina wiyee wonde Hasan Khaled dogiino Istanbul fayde Pari, o huutoriima ngalu sosiyetee mo o soodi. Caggal ɗuum, o ummii o fayi Aleksandiri ngam hoɗde e ɓesngu makko. Waɗii sahaa gooto, o hoɗi ko e galle Huseyn al-Qasab. E nder oon sahaa, ina wiyee o jokkondirii e al-Qasab e ngenndiyankooɓe aarabeeɓe woɗɓe.
Teddungal caggal leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leydi Biritaan:
Komandaajo tedduɗo e nder fedde laamu
Angalteer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Politik leydi Jordani
Tuugnorgal[1][2][3] and a son, Taj al-Din, who, like his grandfather, had been more religiously inclined and was appointed president of the Aleppan Ashraf in 1942.[4]
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Abul Huda (December 23, 1936). The Times
- ↑ "Financial Ministers". mof.gov.jo.
- ↑ "Princess Lulie Abul-Huda Fevzi Osmanoglu (1919-2012)".
- ↑ "مرسوم تعيين تاج الدين أبو الهدى الصيادي نقيباً للأشراف في حلب". 24 February 2019.