Hausa-Fulani
Fulɓe Hawsa-Fulani ko yimɓe jillondirɓe e iwdi Hawsa e Fulani. Ɓe ɓuri taweede ko e diiwaan Fuɗnaange Naajeeriya, ko ɓuri heewde e maɓɓe ina kaala ɗemngal Hausa walla Fula walla ɗiɗo fof ko ɗemngal maɓɓe gadanal.
So tawii won Fulɓe mbiyata ko iwdi Semitik en, Hausa en ko jeyaaɓe e Afrik hirnaange.[2] Ɗum ina hollita wonde geɗe "Hausaization" e nder diiwaan hirnaange Sudaan ina gasa tawa ko pinal e renndo.[3] Anndinde Hausa-Fulani ari ko e batte to bannge eggugol Fulani en to Hausaland hedde teeminannde 14ɓiire e naatgol pinal maɓɓe e nder renndo Hausa. E fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire, Sheek Usmaan dan Fodio ardiima jihaadi cemmbinndi e Laamlaamuuji Hawsa en sosde Laamaandi Fulɓe hakkundeeji (e ɗemngal Engele Kalifaandi Sokoto). Caggal jihaadi, Dan Fodio hirjinii dewgal hakkunde Fulɓe eggooɓe e dowlaaji Hawsa en keɓtinaaɗi ɗii e nokkuuji ɗii ko ɓuri heewde ko Hawsa en woɗɓe ; ko jiidaa e ɗuum, leƴƴi Fulɓe Jobawa, Dambazawa e Sullubawa ummoriiɗi e Futa Tooro ngummii e diiwaan hee, njiidi e yimɓe wuro ngo ko ɓuri heewde e yimɓe Hawsa en, kadi ko kamɓe ngoni sabaabu mawɗo e nder jillondiral ɗemɗe, pinal e leƴƴi hakkunde leñol Hawsa–Fulani. Ngam heɓuki kawtal ngal, Hawsa-Fulani woni ko ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe Daura, Zamfara, Kano, Katsina, Zazzau, e Sokoto.
Hausa–Fulanis ɓuri haalde ko feewti e Hausa ko ɗum woni ko jokkondiri e ɗemɗe ɓurɗe heewde walla famɗude faamde e nder diiwaanuuji. Hausa ina haalee ko ɓuri miliyoŋaaji 100 haa 150 neɗɗo e nder Afrik, ɗum noon ko ɗemngal ɓurngal haaleede e nder Afrik, kadi ko ɗemngal 11ɓal ɓurngal haaleede e nder winndere nde.[4] Gila njulaagu hakkunde Sahara, Hausa ina huutoree no ɗemngal gonngal hakkunde Agadez e nder jeereende Sahara to Niiseer haa e Fuɗnaange Naajeeriya, ina jogii kelme keewɗe ɗemngal aarabeeɓe. Duuɓi teeminanɗe, nde huutoriima binndol Ajami ngol wonnoo ko tuugnorgal aadaaji ganndal ɗemngal ngal. Binndol ngol lomtinaa ko binndol latin alkule Boko, caggal nde Angalteer heɓti Kalifaandi Sokoto.
Kalifaandi Sokoto yalti ko e semmbe caggal jihaadi e gardagol Usmaan dan Fodio (1754–1817), mo diiso gooto bayyini wonde Amiir al-Mu’minin walla Kumaniiɗo Goongɗinɓe. Laamu ngu aarabeeɓe ngoni ɗemngal mum laawɗungal, mawni no feewi e les njiimaandi makko e iwdi makko, nelduɓe konuuli e kala bannge. Laamu mawngu nguu, ngu alaa ko woni e mum, ina jokkondiri Fuɗnaange e diiwaan Hirnaange Sudaan. Ko ɗum dowla lislaam, laamu ummorii ko e dewal e ganndal, ko noon Sultan neldi emiruuji ngam tabitinde laamu e dow leyɗeele keɓtinaaɗe ɗee e ƴellitde siwil lislaam, tiiɗtinde ngam tabitinde njuɓɓudi laamu e elite laamɗo. Ndee ɗoo jooɗorde, haa jooni, addani leñol Hawsa en ƴellitde pinal Fulɓe seeɗa-seeɗa e nder gure Hawsa en mawɗe (walla Hawsa Bakwai) hono: Daura, Hadeija, Kano, Katsina, Zazzau, Rano, e Gobir, ɗum addani jaŋde mawnde e... ƴellitgol ɗemngal e pinal Hausa rewrude e duɗe e caggal mum e nder jaayɗe, e nder teeminannde 20ɓiire e juuɗe Angalteer.
Ƴeew kadi bannge portal Nijeer Hare Fulɓe Yimɓe fulɓe Yimɓe Hausa Kalifaandi Sokoto Daartol Hirnaange Afrik Tuugnorgal
"Hawsa-Fulaani". rpl.hds.jaŋde.harvard. Heɓtinaama ñalnde 28-09-2022. Bekada A, Fregel R, Kabrera VM, Larruga JM, Pestano J, e woɗɓe. (2013) Naatgol ADN Mitokondriyaal Alseri e Profaayiil Y-Kromosom e nder leydi Afrik worgo. PLOS GOOTO 8(2): e56775. Doi:10.1371/jaaynde.pone.0056775 Bosch, Elena e woɗɓe. "Sifaa taariindi worgo-fuɗnaange Afrik feeñninaama e wiɗto STR." Jaaynde Orop ko faati e taariindi aadee (2000) 8, 360-366. Pg. 365 "Doggol timmungol: Hausa woni ɗemngal 11ɓal ɓurngal haaleede e winndere nde ⋆". '. 2018-04. Heɓtinaama ñalnde 26-05-2020. "Kaartal Mercator. - Koolol karte taariindi David Rumsey". www.daawuuda.com. Heɓtinaama ñalnde 26-05-2020.
Yiyngo daartol