Heat cramps
Ɓoornugol nguleeki, ko sifaa ñawu nguu, ko ɓuuɓri ɓalndu, ndi ummotoo ko e ŋakkere lamɗam e ndiyam keewɗam e nder fijirde. Ɓuuɓri nguleeki ina jokkondiri e ɓuuɓri e nder reedu, e juuɗe e calɗi. Ɗum ina waawi arde e ŋakkeende ñaamde ndiyam walla elektorolit. Ɓuuɓri teeŋtundi ina addana neɗɗo ɓuuɓde, haa teeŋti noon so ndiyam ɗam lomtinaama tawa lomtinaani kadi lamɗam walla potaasiyom.[1]
Hay so tawii noon ɓuuɓri ina waawi saabaade mette no feewi, ina heewi wonde ko ɗum addanta neɗɗo bonnude ɗum haa abada, hay so tawii noon ina waawi wonde maande ɓuuɓri walla ɓuuɓri ɓuuɓri. Ɓoornugol nguleeki ina waawi hollirde caɗeele ɓurɗe teeŋtude e neɗɗo mo ñawu ɓernde walla so tawii ko ɓuri waktu gooto.
Ngam haɗde ɗe, neɗɗo ina waawi yarde ɓuuɓri elektorolit ko wayi no njaram dingiral e nder golle tiiɗɗe walla ñaamde ko heewi e potaasiyom ko wayi no banaana e appel. So tawii nguleeki ina heɓtoo, neɗɗo oo ina foti reenaade golle tiiɗɗe e fijirde fotde waktuuji keewɗi ngam waawde sellude.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɓooygol ndiyam
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Auerbach Paul S Wilderness Medicine. 4th ed. St. Louis, Mo: Mosby; 2001:240-316.