Heeɗitaade yimɓe ummoriiɓe teeru
Diisnondiral yimɓe ummoriiɓe e gure teeru, ina wiyee kadi diisnondiral teeru walla stigma teeru, ina hollita jokkere enɗam hakkunde yimmɓe teeru e gure, tawa ina feeñnina ɗum e nder geɗe keewɗe nguurndam ñalnde kala, ina jeyaa heen geɗe renndo, pinal, golle, e faggudu. Ɗee geɗe ina ummoo e nder jikkuuji baɗɗi majjere, majjere, jaɓgol, majjere e majjere, e nder jikkuuji goɗɗi bonɗi e bonɗi jowitiiɗi e yimɓe jibinaaɓe walla mawnuɓe e nder ladde, ko wayi no ngesa walla wuro tokooso . Ɗee geɗe diisnondiral ina mbaawi feeñde e neɗɗo walla e fedde yimɓe sabu iwdi mum en tan, kam e sabu jikkuuji mum en, aadaaji mum en, aadaaji mum en walla idiosyncrasies mum en peeñninoowo ceergal mum en e yimɓe[1] wuro walla fedde wuro, ina waawi seertude e sifaa joljole pinal .
Yimɓe teeru e nder nokkuuji wuro
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
E nder eggugol laddeeji e gure, hoɗɓe e iwdi ladde ina njogii caɗeele e caɗeele so ɓe njottiima e nder gure mawɗe . Ganndal ngal ɓe njogii e ndema walla jawdi ina ustoo e nder ɗeen ɗoon geɗe gure mawɗe, ɗo fannu golle ɓuri waawde huutoreede ko e sarwisaaji.
Diisnondiral tuugingal e so tawii yimɓe ina cikka ko ummoriiɓe e nder gure walla e nder ladde ina waawi seertude no feewi fawaade e ngonka. Yeru, e nder wuro mawngo ngo yimɓe mum tolnii e miliyoŋaaji 10 neɗɗo, wuro ngo hoɗɓe mum tolnii e miliyoŋaaji 1 neɗɗo ina waawi yiyeede ko « wuro », tawa ina waɗi denndaangal sifaaji bonɗi ɗi ɗum addanta e yiyannde diisnondiroowo oo. Ko noon kadi, e nder wuro ngo yimɓe mum tolnii e miliyoŋ gooto, wuro ngo yimɓe mum tolnii e 300 000 ina waawi jogaade darnde ɓurnde famɗude, kadi ngool laawol ina jokki e nder keewal yimɓe ceertuɓe. E fawaade e ngool heterogenee, wiɗtooɓe ɓee ina keewi huutoraade laabi wiɗtooji ngam waɗde wiɗtooji e ndee toɓɓere. Yanti heen, miijooji hoɗɓe e gure —ko moƴƴi e ko boni — ina ceerti no feewi e nder leyɗeele ceertuɗe. Ɗum hawritii e miijooji keewɗi, gila e miijooji bonɗi haa e miijooji moƴƴi e nguurndam ladde e renndooji.[2]
Helmere " narcissism wuro" walla kadi ina wiyee "narsisism geographic" ina firta jikkuuji yimɓe hoɗɓe e gure mawɗe ngam yiytude koye mum en no ɓuri yahrude yeeso, softinde, walla ɓurde mawnude so renndinaama e ɓeen ummoriiɓe gure tokoose walla laddeeji, tuugnaade tan e ngonka mum en e nder gure.
Ustaare ganndal teeru
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
So tawii e oon sahaa gooto ina woodi idealisation (idealisation) e nokkuuji laddeeji ummoraade e won e nokkuuji laddeeji, ko huunde nde heewi yeewteede ko fayti e njiyaagu yimɓe ummoriiɓe e laddeeji, ko ŋakkeende anndinde renndo ngoo gannde keɓtinaaɗe e nder ngonkaaji laddeeji. Karallaagal ko wayi no jogaade kuutorɗe ndema, golle juuɗe aadaaji, ndema daabaaji, walla ganndal taariindi tago ina heewi rokkeede teddungal seeɗa e nder gure. So tawii noon ɗeen baawɗe ina poti huutoreede e nder nguurndam teeru, won heen sahaaji ina njiyee e nder renndooji wurooji ɗii, ko ɗe ɓooyɗe, ɗe ngalaa karallaagal, walla ɗe ngalaa nafoore.
Ngaal ustaare mbaawkaaji teeru ina waawi feeñde e fannuuji nguurndam keewɗi, ina jeyaa heen luural golle, jaŋde, e jokkondiral renndo . Yimɓe ummoriiɓe e nder gure ina mbaawi faamde wonde karallaagal mum en walla humpitooji mum en gollorɗi ɗii nganndaaka no “ karallaagal ” nii, hay so tawii noon ina njogii nafoore gollorde mawnde. E nder binndi janngirɗe, ndeeɗoo feere ina siforee sahaa e sahaa fof wonde ko hollirta ŋakkeende jawdi pinal hakkunde yimɓe wuro e ladde.
Taƴondiral
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Heeñere ladde ndee, alaa ko jogori waɗde e kala neɗɗo e nder ladde. Intersectionality ina wallita e faamde no yimɓe e nder gure teeru mbaawirta jogaade sifaaji keewɗi, gonɗi e dow mum en, tuugiiɗi e ko ɓuri ɗo ɓe nguuri tan. Won geɗe keewɗe baɗɗe faayiida to bannge njiyaagu, ko wayi no renndo, leñol, jinnaaɓe, jikkuuji, e ngonkaaji goɗɗi, ko wayi no duuɓi e ŋakkeende .
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Keewceeral laddeeji
- Rewɓe teeru
- Yimɓe LGBTQ ladde
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "The Power in Rural Place Stigma"
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Discrimination_against_people_from_rural_areas#cite_note-2