Jump to content

Heidi Wunderli-Allenspach

Iwde to Wikipedia

Heidi Wunderli-Allenspach (jibinaa ko ñalnde 1 lewru Yarkomaa 1947) ko ganndo ko faati e nguurndam Suwis, ko kanko woni debbo gadano gardiiɗo ETH Zurich.[1]

Nguurndam e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wunderli-Allenspach jibinaa ko e hitaande 1947 to wuro wiyeteengo Niederuzwil to kanton Saint-Gallen to leydi Siwis. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ETH Zurich e hitaande 1970, caggal ɗuum o woni balloowo wiɗto to Duɗal wiɗtooji ngaandi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich. Caggal ɗuum o heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich to bannge safaara jarriborɗo e biyoloji. Wunderli caggal ɗuum waɗi Ph.D mum. tesis to Departemaa Mikrobiyoloji to Biozentrum to Basel, e wonde gollodiiɗo wiɗto to Departemaa Opereeji, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Duke to Durham NC, tuggi 1976 haa 1978 to Amerik. Hakkunde 1978 e 1981 o golliima e duɗal jaaɓi haaɗtirde Suisse ngam wiɗtooji kanseer jarriborɗi to Lausanne, e hitaande 1981 haa 1984 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich to bannge immunologie e virologie.[2]

ETH Suuriik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 1985 Wunderli naati e departemaa farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ETH Zurich. Hakkunde 1986 e 1992 o woniino balloowo porfeseer, tuggi 1992 haa 1995 o wonii balloowo porfeseer to bannge biofarmasi. Ko o porfeseer, Wunderli-Allenspach ƴettii golle keewɗe e nder njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Ina jeyaa e ko o woni gardiiɗo departemaa farmasi, caggal ɗuum departemaa kemikal e ganndal nguurndam kuutorteengal. Haalaaji jaŋde ina ngonnoo e ɓernde makko; e nder oon sahaa jaŋde ndee waylaama, njuɓɓudi Bachelor/Master ndii naati.[2]

Tuggi 1 suwee 2007 haa 31 sulyee 2012, Wunderli-Allenspach wonnoo ko gardiiɗo ETH Zurich, cukko hooreejo ETH.[2] Ko kanko ardii denndaangal fannuuji jaŋde gila e tolno BSc/MSc haa e Ph.D. e jokkude jaŋde. Ko o wakiliijo ETH o wonnoo ko tergal e fedde ngam koɗki almudɓe, ngam toppitagol sukaaɓe, e juɓɓule ceertuɗe ngam ɓamtude gannde tago e nder jaŋde, ina jeyaa heen Swiss Science Center Technorama to Winterthur e porogaraam jaŋde NaTech. Yanti heen, o woniino tergal e yiilirde duɗal jaaɓi haaɗtirde Zurich ngam jaŋde e didaktik.[2][3]

Wiɗto Wunderli-Allenspach ngoo, ko feewti e geɗe fisik-simik e biyoloji cellal, ko wayi no ɓuuɓri, renndinde e ittude leɗɗe e nder ɓanndu. Golle makko ina njokkondiri e mbaadiiji in vitro ngam ƴiiƴam-ngaandi-barrier kam e barrier epiteliyal baɗaaɗo ngam janngude yah-ngartaa leɗɗe e nder e jokkondiral leɗɗe e ballitooje e membraneeji e cellal e nder ngonkaaji kuuɓtodinɗi.[2]

1998–2007: Komisiyoŋ Maturitäts Suisse e Jaagorgal Jaŋde Ganndal Farmasi.[2]

Duɗal Politeknik Pari, tergal e yiilirde toppitiinde.[2]

Koolaaɗo kuuɓal "Renndo e nder ganndal: Fedde Branco Weiss".[2]

Hooreejo fedde toppitiinde duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Darmstadt.[2]

Tergal e fedde SATW ngam jaŋde.[2]

Peter Languthm Gert Fricker, Heidi Wunderli-Allenspach: Biofarmasi. Wiley-VCH hitaande 2004, ISBN 978-3527304554.

Bernard Testa, Stefanie D. Krämer, Heidi Wunderli-Allenspach, Gerd Folkers: Ƴeewndo farmakokinetik e nder wiɗtooji leɗɗe, Wiley-VCH 2006, ISBN 978-3906390352.

"Hooreejo ETH Zurich gewählt" [Rektora debbo gadano ETH Zurich suɓaama] (e ɗemngal Almaañ). Hojomaaji 20. 4 sulyee 2007. Ƴeewtaa ko ñalnde 16 desaambar 2014.

"Heidi Wunderli-Allenspach". ETH Suuriik. Ƴeewtaa ko ñalnde 16 noowammbar 2020.

Sentker, Andreas (9 noowammbar 2007). "Kampf um maayde Eule" [Hare ngam ƴiiƴam]. Die Welt (e ɗemngal Almaañ).