Hilal Khashan
Hilal Khashan ko ganndo fuɗnaange hakkundeejo.
Wiɗtooji makko ina njowitii e kisal diiwaan Fuɗnaange hakkundeejo, teeŋti noon e Golf Persik.
O siftinaama e nder jaayɗe winndereyankooje wonde ko o yeewtanoowo politik Liban e diiwaan oo.[1] E nder binndanɗe cakkitiiɗe ɗee, o ƴeewtindiima kawral hakkunde Hizbullah e hooreejo Maronite en Michel Aoun,[2] o yeewtidii e peeje Hizbullah ngam Liban,[3] o winndi kadi ko fayti e Yiyngo Sawudit 2030 ngo e miijo makko "ina ŋakki".[4]
Defte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hizbullah: Miijo to alaa ɗo. Defte Leksington, 2019.
Jikkuuji Aarabeeɓe e Israayiil e Jam. Washington, D.C.: Duɗal Washington ngam politik Fuɗnaange ɓadiiɗo, Seereeji politik no. 40, hitaande 2000. Tami Steinmetz, nokku wiɗtooji jam, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tel Aviv, firti ɗum e ɗemngal Ebere, hitaande 2001.
Aarabeeɓe e nder jokkere enɗam: Ƴellitaare politik e ngenndiyaŋkaagal. Jaaɓi-haaɗtirde Florida, 2000.
Sehil walla Pariya? Jikkuuji Israayiil e nder Siri, Liban, e Urdun. Washington, D.C.: Duɗal Washington ngam politik Fuɗnaange ɓadiiɗo, Jannde politik no. 41, hitaande 1996.
Kasan, Hilaal (1992). Nder Hakkille Konngol Liban. Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Amerik. ISBN 978-0-8191-8778-9.
Monte Palmer, Mima Nedelkovich, Hilal Khashan, e Debora Monroe. Wiɗtooji wiɗtooji e nder winndere aarabeeɓe. London: Fuunaange cakaare e woylaare Afrik, 1982.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Koppi arsiif". Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 22-06-2011. Keɓtinaa ko ñalnde 05-05-2016.
Kasan, Hilaal (1 lewru juko hitaande 2012). "Kawtal Shiite-Maronite Liban e naafigaagal". Fuɗnaange hakkundeejo. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 noowammbar 2017.
(1 mars 2013). "Peeje Hizbullah ngam Liban". Fuɗnaange hakkundeejo. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 noowammbar 2017.
Khasan, Hilaal (1 lewru Yarkomaa 2017). "Yiyngo 2030" Arabi Sawdit ngo ŋakki". Fuɗnaange hakkundeejo. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 noowammbar 2017.