Hokkugo
Iwdi Ɗemngal Wiɗto adanngo ko faati e iwdi ɗemngal waɗaa ko e yamiroore Firawna Misra guurnooɗo e teeminannde 7ɓiire. Oo Firawna yamiri maccuɗo mum yo war ɓiɗɓe ɗiɗo. Konngol gadanol ngol ɓe mbiyi ko ‘bekos’ firti ko ‘yumma’ e ɗemngal Frigiyankeewal kaaleteengal to bannge worgo Perse. Oo laamɗo wiyi wonde ɗemngal Firiji ko ɗemngal asliwal ɗemɗe winndere ndee kala ummorii. Ngolɗoo wiɗto ina famɗi. Kadi, laamɗo Ecoppi waɗii wiɗto nanndungo e ngoo, ɗo o seerndi ɓiɗɗo debbo gooto, o jillondiri e sukaaɓe tokosɓe ngam anndude ɗemngal asliwal. Ɗuum rokki ɓe kala ko ina haani e nguurndam maɓɓe haa arti noon e nguura, ndiyam ekn... Konngol gadanol ngol ɓe kaaldi nde ɓe njottii daawal haala ngol ummorii ko e ɗemngal ‘Ebre’. Ko ɗum waɗi oo laamɗo kadi wiyi wonde ko ɗemngal Ebere woni ɗemngal gadanal haaleede.
Iwdi ɗemngal.
Bolle
- Miijooji ceertuɗi ina ngoodi, cifotooɗi iwdi ɗemngal. Ɗoo ma en eto hollirde heen e faamninde heen caɗeele mum en jowitiiɗe e ko mbiyaten ko fayti e iwdi ɗemngal.
1. Ɓooygol daandeeji miijooji e nder ɗemɗe. b. Soklaaji ɓernde e soklaaji goɗɗi gonɗi e nder ɓernde ɗii, njokkondirtaa e soklaaji daande e alkule tawaaɗe e nder njuɓɓudi fonetik. Miijo Gesture Ngolɗoo miijo ina hollita wonde ɗemngal ummorii ko e geɗe. Seedeeji ɓurɗi teeŋtude ɗi ngalɗoo miijo tuugnii e mum ko wonde haalooɓe ɗemɗe ceertuɗe ina kuutoroo geɗe maantiniiɗe e nder haala mum en. Yeru, ñaawoowo weelo ina waɗa maandeeji, ina mema hunduko mum, ina ɓuuɓna reedu mum ngam hollirde ngonka mum e weelo. Ko nii ndee ɗoo miijo yiyrata aadee en adanɓe ina njokkondiri hakkunde mum en. Lowre Teori a. Ndee ɗoo yi’annde ina ŋakki hollirde no geɗe ɗee ngoniri ɗemngal Haa jooni, kam e ŋakkeende ndee yi’annde, annduɓe ɓee ina cikki wonde ndee yi’annde ɓuri waawde wonde goonga e miijooji goɗɗi jowitiiɗi e iwdi ɗemngal.
n Ra'i
Miijo Pooh-Pooh ko Jean Jacques R. ƴetti ɗum e teeminannde 18ɓiire, o wiyi wonde ɗemngal ƴellitii ko e batte wullaango ɓernde. Jean tuugnii e miijo mum ko e sawtaaji gonɗi e nder ɓerɗe ko wayi no ‘ah!’. e 'hey!' kuutorteeɗe e ɗemɗe aduna ɗee kala.
Balletol Yokkiji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Rai ko gaañannde
1. Ɓooygol daandeeji miijooji e nder ɗemɗe. b. Soklaaji ɓernde e soklaaji goɗɗi gonɗi e nder ɓernde ɗii, njokkondirtaa e soklaaji daande e alkule tawaaɗe e nder njuɓɓudi fonetik. Miijo Gesture Ngolɗoo miijo ina hollita wonde ɗemngal ummorii ko e geɗe. Seedeeji ɓurɗi teeŋtude ɗi ngalɗoo miijo tuugnii e mum en ko wonde haalooɓe ɗemɗe ceertuɗe ina kuutoroo geɗel gootel e nder haala mum en. Yeru, ñaawoowo weelo ina waɗa maandeeji, ina mema hunduko mum, ina ɓuuɓna reedu mum ngam hollirde ngonka mum e weelo. Ko nii ndee ɗoo miijo yiyrata aadee en adanɓe ina njokkondiri hakkunde mum en. Lowre Teori a. Ndee ɗoo yi’annde ina ŋakki hollirde no geɗe ɗee ngoniri e ɗemngal Haa jooni, hay so tawii noon ndee yi’annde ina famɗi, annduɓe ɓee ina cikki wonde ndee yi’annde ɓuri waawde wonde goonga e miijooji goɗɗi jowitiiɗi e iwdi ɗemngal.