Hujjat al-Islam

Hujjat al-Islam (e ɗemngal aarabeeɓe: حجة الإسلام, e ɗemngal romaan, e ɗemngal perse: حجةالاسلام walla حجت الالاسلام, e ɗemngal romaan: hojjat-ol-Eslām) ko tiitoonde teddunde lislaam nde firtata e ɗemngal Engele ko "laamu dow lislaam" walla "seedeeji".[1]
Tiitoonde "Hujjat al-Islam" ko annduɓe jogiiɓe humpito toowngo e diine lislaam. Ko ɓuri teeŋtude, keɓɗo ndee tiitoonde ina hiisee wonde laamu e dow Lislaam fotɗo teddineede.[2] Neɗɗo jogiiɗo ndee tiitoonde ina waawi kadi rokkude ardorde e laɓɓinde toɓɓe jowitiiɗe e geɗe nder renndo lislaam.[3] Helmere "Hujjat al-Islaam" ina jogii maanaa ceertuɗo e sunnit en e shi'a en.[citation needed]
Taariik Hujjat al lislaam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tiitoonde Hujjat al-Islam ina jogii teddungal mawngal e nder renndo lislaam. Ina rokka nafoore daartol, paandaale e golle jaŋde, jokkugol aadaaji, e ardorde nehdi. Ndee helmere, nde fuɗɗii soseede ko e fuɗɗoode daartol lislaam, meeɗiino firtude yimɓe wonnooɓe e laamuuji, kono jooni nde huutortenoo ko ngam firtude annduɓe jogiiɓe ganndal lislaam. Yimɓe jogiiɓe ndee tiitoonde ina ƴeewtee sabu ganndal mum en luggiɗngal e lislaam. Ɓe mbaawi wonde halfinaaɓe jannginde ekkolaaji lislaam, ɓe ndokka fatwaaji ko faati e sariya e koɗki, ɓe mbaawa kadi taƴde janngingol lislaam e woɗɓe. Gila helmere ndee sosaa, nde joginoo maanaa keewɗo faayiida e nder renndo lislaam. Ina waɗi maande teddungal, helmere ndee ina jokki huutoreede haa hannde.
Lislaam sunnit
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kuutoragol maggol gadanol ngol winndaa ko e nder ngonka sunnit en, hono tiitoonde wonande ganndo diineeji biyeteeɗo al-Ghazali mo teeminannde 11ɓiire, sabu yeddude filosof en e Ismaa’il en jogiiɓe semmbe Hellenistic. Caggal ɗuum nde huutoraa ko helmere teddungal ñaawooɓe. Nanduɗo e lislaam shia, Hujjat al-islaam huutoraaka no feewi e nder caltal lislaam sunnit en. Hujjat al-Islam ɓuri golloraade ko jannginooɓe e ardotooɓe renndo mum en, wonaa annduɓe. Ɓe mbaawi kadi wiyeede ko sheikh en walla imam en.[citation needed] Ko kamɓe kadi ngoni halfinaaɓe rokkude fatwaaji sariyaaji e humpitooji diine.
E jamaanu hannde oo, Muhaddiis Misranaajo Qadi Ahmadu Shakir ina rokka jannginoowo mum Muhammadu Rashid Rida tiitoonde "Hujjat al-Islaam", nde o maayi. Deobandis hokkii ndee tiitoonde ardiiɗo maɓɓe Hanafi Maturidi, ganndo diina Muhammadu Qasim Nanautavi, ngam yewtere maako bee annduɓe diinaaji feere e sosde Darul Uloom Deoband.
Lislaam Shia
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tiitoonde "Hujjat al-Islam" ɓuri waawde huutoreede ko e diine lislaam shia. E nder Shi’a sappo e ɗiɗo tiitoonde ndee ko annduɓe ndokketee. Kuutoragol maggol gadanol seedtinaangol, wonande neɗɗo Shi’a, ko e jamaanu Qajar wonande Muhammadu al-Baqir (maayɗo 1843). Ko adii fof nde huutortenoo ko no teddungal wonande annduɓe mawɓe, kono jooni kuutoragol ngol ina hollita darnde e nder njuɓɓudi jannguɓe les ayatollah.
Shi’a en ina cikki wonde Imaam al-Mahdi ko Imaam sappo e ɗiɗo caggal Muhammadu. Ɓe ɗaminii gartugol makko ngam addude jam, ngootaagu, e ardaade renndo maɓɓe. E nder lislaam shia, Hujjaj al-Islam ina foti wonde laamu ngam ardude e maɓɓe haa gartugol Imaam al-Mahdi tawa ina reena e jokkude janngirɗe mum.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Portal Lislaam
Sheykhism
Sheek Suufiyaŋke
Segaatoleslam
Suufiyankaagal
Hooreeɓe diine lislaam
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ "Hujjat al-Islam Imam Ghazali: The Sun of the Fifth Century – The Pen Magazine" (in Engeleere). 1 February 2011. Retrieved 6 May 2024.
- ↑ "Biography of Hujjat al-Islam Wal-Muslimeen Sayyid Mohammad Taqi Hakim". 4 March 2015.