IBRAHIM Gambari
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Ibrahim Gambari |
| Innde | Ibrahim |
| Innde ɓesngu | Gambari |
| Ɗuubi daygo | 24 Jolal 1944 |
| Ɗoforde | Ilorin |
| Ɗemngal | Yarbankoore |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, Yarbankoore, Nigerian Pidgin |
| Position held | Minister of Foreign Affairs of Nigeria, Permanent Representative of Nigeria to the United Nations, ambassador, Chief of Staff to the President |
| Janngi to | London School of Economics and Political Science, Columbia University, Johns Hopkins University, Sa'aré djanguirdé tchoudi tchakaadi kings, School of International and Public Affairs, Columbia University |
Ibraahiima Agboola Gambari, CFR ( (Heɗto c ) ; jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944), ko jannginoowo e dipolomaat leydi Nijeer, o woniino hooreejo gollordu hooreejo leydi Nijeer tuggi 2020 haa 2023.
Ko adii ɗuum o woniino wakiliijo duumotooɗo leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1990 haa 1999, kadi o woniino jaagorgal geɗe caggal leydi gila 1984 haa 1985.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ibrahiima Agboola Gambari jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944 to wuro Ilorin, to diiwaan Kwara e nder galle laamɗo Fulɓe . Ɓiyiiko gorko Ibraahiima Sulu Gambari woni Amiir Ilorin .
Gambari janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, Lagos . Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o heɓi B. Sc. (Faggudu) dipolomaaji (1968) e keɓtinirgal jokkondiral hakkunde leyɗeele. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko MA (1970) e Ph. D. (1974) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia, New York, Amerik to bannge ganndal politik /Jokkondiral hakkunde leyɗeele.
Golle jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gambari fuɗɗii golle mum jannginde ko e hitaande 1969 to duɗal jaaɓi haaɗtirde City New York hade mum golloraade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany . Caggal mum, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, to diiwaan Kaduna . Tuggi 1986 haa 1989, o woniino porfeseer njillu to duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati to Washington, DC : Duɗal Johns Hopkins to bannge jaŋde toownde hakkunde leyɗeele, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Howard . O woniino kadi wiɗtoowo to duɗal Brookings kadi to Washington, DC e ganndo jooɗiiɗo to nokku janngirde e batuuji Bellagio, nokku ɗo Rockefeller Foundation -run to Itali . O winndi defte ɗuuɗɗe, o yaltini nder jaayndeeji mawɗi nder siyaasaaku lesdi e jokkindiral hakkunde lesɗe, bana ‘Teori e goonga nder siyaasaaku lesdi: Naajeeriya ɓaawo Republique ɗiɗaɓa’.
Politik caggal leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naajeeriya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gambari laati ministaajo kuuɗe yaasi hakkunde hitaande 1984 e 1985 les laamu sooje'en Seneraal Muhammadu Buhari, ɓaawo o laati hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya (NIIA). Tuggi 1990 haa 1999, o mari limngal ɓurdungal juutgo nder ammbasadeer lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya, o huwi les ardiiɓe lesɗe jowi e hooreeɓe lesdi .
Fedde Ngenndiije Dentuɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gambari ina joginoo golle keewɗe e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe . E hitaande 1999, o wonii hooreejo UNICEF, caggal mum o wonti hooreejo fedde ONU e jaagorgal keeringal gadanal to bannge Afrik to hooreejo fedde ONU Kofi Annan tuggi 1999 haa 2005. Ko kanko woni hooreejo fedde ONU ngam geɗe politik tuggi7ta-200 Kofi Annan e Ban Ki-muun . Toɗɗagol makko gadanol e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko tuggi lewru Yarkomaa 2010 haa lewru Siilo 2012, nde o toɗɗaa e juuɗe Ban Ki-moon e hooreejo Komiseer Dental Afrik ngam wonde Wakiiliijo keeriiɗo Dental Afrik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Darfur .
Teddungal e terɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Sosɗo e hooreejo nokku Savannah
- Gambari ko hooreejo fedde Albright-Gambari
- O jeyaa ko e fedde annduɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins
- O fawraama e tiitoonde Komandaajo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (CFR) e dow laamu leydi Najeriya
- O rokkaa, honoris causa, tiitoonde Doktoor to bannge ɓataakeeji (D.Hum.Litt.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bridgeport
- Ñalnde 4 marse 2013, Gambari toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Kwara Abdulfatah Ahmad, yo won hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kwara