Ibadan North
Ibadan North ko nokku laamu nder diiwal Oyo, lesdi Naajeeriya. Joɗnde mayre darii ko to Agodi to Ibadan. Kod posto nokku oo ko 200.[1]
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Industryji feere-feere, hawtaade e sektoraaji peewnugol e ndema, ina tawee e nokkuuji laamu Ibadan worgo. Ibadan North woni nokkuure bankiiji ɗuuɗɗi, cuɓe hoɗorde, nokkuuje nyaamdu, nokkuuje fijirde, e nokkuuje goɗɗe. Nokku laamu nokku oo ina jogii luumooji keewɗi, ina jeyaa heen luumooji Bodija, ɗo yimɓe nokku oo njahata ngam soodde e yeeyde geɗe keewɗe, ina addana nokku oo ɓeydaade njulaagu. Yimɓe Ibadan North Local Government Area ina mbaɗa golle faggudu keewɗe, ko wayi no golle leɗɗe, safaara aadaaji, e njuɓɓudi mbaylaandi e mbaylaandi.[2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu nokkuure Ibadan woyla sosaa nder hitaande 1991.[3]
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nokku laamu Ibadan worgo ina jogii nguleeki tolniiki e 28 degereeji Celsius, tawi ko 22 kiloomeeteer kaaree. Nokku oo ina jogii 61% e nguleeki, e nokku laamu nokku oo ina heɓa 2100 mm toɓo hitaande kala.[4]
Wertallo mayri ko 27 km2 e yimɓe mum ko 856 988 e wiyde laamu diiwaan Oyo e hitaande 2017.
Kadi ina woodi golle janngirɗe e faggudu ɓuuɓɗe e woodde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde First Premier to Najeriya, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ibadan, sosaangal e hitaande 1948, e The Polytechnic, Ibadan e hitaande 1970 ina sosa aura nokku nguurndam ngam hoɗde.