Ibadan South-East
Ibadan Fombina-Fuunaange woni nokkuure laamu nder lesdi Oyo, lesdi Naajeeriya. Joɗnde mayre woni ko e Mapo Hall. Kod posto nokku oo ko 200.[1]
Ibadan Fuɗnaange-rewo LGA sosaa ko e hitaande 1991.[2]
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wertallo mayri ko 17 km2, e binnditagol 2006 ngol ko 266 046 neɗɗo.
Hakindo nguleeki nokku laamu Ibadan, mo 17 kiloomeeteer kaaree, ko 28 degere Celsius. Ndee zoo nokkuure ina jogii tovo ngo 61 e kala 100 e tovo ngo ina tolnoo e 2100 mm e nder yontere nde e nder nokkuuji laamu nokkuuji zi. Woodi wakkatiiji ɗiɗi feere-feere haa nokkuure laamu Ibadan Fuɗnaange-rewo : wakkati yooro e wakkati toɓo.[2]
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Pewnugol e ndema ko ɗiɗi e nder gollorɗe keewɗe tawaaɗe e nokku laamu nokkuure Ibadan Sud-East. E nder nokku laamu Ibadan Sud-East, ina waɗi bankeeji keewɗi, nokkuuji hoɗorde, nokkuuji ñaamde, nokkuuji njulaagu, e nokkuuji goɗɗi. E nder diiwaan hee kadi, njulaagu ina yaaji. Local Government Area GA ina waɗi luumooji keewɗi, ina heen Owode Academy e Oranyan Markets, ɗo yimɓe nokku oo njahata soodde e yeeyde geɗe keewɗe. Safaara aadaaji, kaɓirɗe, e mbaydi mbaylaandi e maayde ina jeyaa e golle faggudu maantinɗe ɗe yimɓe Ibadan fuɗnaange-rewo laamu nokku oo mbaɗata peewnugol e ƴellitde ndema ko ɗiɗi e nder gollorɗe keewɗe tawaaɗe e nder nokku Ibadan fuɗnaange-rewo laamu nokku oo. E nder nokkuure laamu Ibadan Sud-East, ina woodi bankeeji keewɗi, nokkuuji hoɗorde, nokkuuji ñaamde, nokkuuji njulaagu, e nokkuuji goɗɗi. E nder diiwaan hee kadi, njulaagu ina yaaji. LGA ina waɗi luumooji keewɗi, ina heen Owode Academy e Oranyan Markets, ɗo yimɓe nokku oo njahata soodde e yeeyde geɗe keewɗe. Safaara aadaaji, kaɓirɗe, e njuɓɓudi mbaylaandi e maayde ina jeyaa e golle faggudu maantinɗe ɗe yimɓe Ibadan fuɗnaange-rewo nokku laamu nokku oo mbaɗata.[2]