Jump to content

Ibibio language

Iwde to Wikipedia

Ibibio ko ɗemngal neeniwal yimɓe Ibibio en e nder leydi Najeriya, jeyaa ko e dental ɗemɗe Ibibio-Efik ɗemɗe Cross River. Innde Ibibio ndee ina huutoree sahaa e sahaa fof e dental ɗemɗe ɗee kala. E jamaanu ko adii koloñaal, nde winndanoo ko e miijooji Nsibidi, nannduɗi e Igbo, Efik, Anaang, e Ejagham. Ibibio ina joginoo kadi batte e ɗemɗe diisnondiral Afrik-Amerik ko wayi no kelme AAVE hono buckra ɗe ummorii ko e helmere Ibibio mbakara e nder aadaaji Afrik-Kubaa abakua.

Peccitagol geɗe leydi Yimɓe Ibibio ina tawee e diiwaan Fuɗnaange-Fuɗnaange leydi Najeriya e nder diiwaan Akwa Ibom, diiwaan Cross River, e diiwaan Abia fuɗnaange (LGAs Arochukwu e Ukwa Fuɗnaange). Ummaatoore Ibibio haa Opobo Nkoro e Oyigbo LGA's haa lesdi Rivers, ɗuuɗɗum anndaaka.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Won e Ibibiiji ina tawee kadi e leyɗeele hoɗdiiɓe goɗɗe (fuɗnaange Kameruun, Bioko — Gine hakkundeejo, e Ganaa).

Fonoloji Konnguɗi Foneeji konnguɗi ibibio[2] Labial Koronal Palatal Velar Labial-velar Nofru m n ɲ ŋ Daande ɓuuɓnde b t k k͡p daande d Daande frikatif f s Ko ɓadii j w /m, b/ ko bilabiiji, /f/ ko dental.[2] /b/ ina jogii allofonuuji ɗiɗi, ɗi keɓata ko e peccitagol timmungol : daande [p] e daande [b].[3] /n, d, s/ ko alkule [n, d, s], /t/ ko dental [t̪].[2] Fuɗɗoode /ŋ/ ina faamniree [ŋ͡w].[2] Plosifs hakkunde daande ina lenti:[2]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

/b/ → [β] /t, d/ → [ɾ]. /k/ → [ɢ̆] walla [ɰ]. Wowel

Dingiral ngam monoftonguuji Ibibio, gila Urua (2004:106) Foneeji alkule ibibio[2] Yeeso Caggal ronkaama ronkaama ronkaama Uddu i u Hakkunde e ʌ o Uddit a ɔ /i, u/ ko fonetik ɓadiiɗo [ɪ, ʊ].[2] /e, ʌ, o/ ko fonetik goonga-hakkunde; /ʌ/ kadi ina tiiɗi no feewi: [e̞, ʌ̝̈, o̞].[2] /a, ɔ/ ko fonetik ɓadiiɗo udditaade; /a/ woni hakkundeere wonaa yeeso: [ɐ, ɔ̞].[2] Hakkunde alkule, /i, u, o/ ina njogii alkule ɗe mbinnditaa [ɪ, ʉ, ə], no mbaydiiji ɗii fof.[2] Ko famɗi fof e [ɪ, ə], faamde ina gasa tawa ina seerti seeɗa (yeru close-mid [e, ɘ]), sibu nafooje IPA defaare maandeeji [ɪ, ə] ina nanndi no feewi e faamde no woorunoo ko alkule Ibibiyo /i, ʌ/. Ko noon kadi, [ʉ] ina waawi wonde tigi rigi ɓadiiɗo [ʉ̞], wonaa ɓadiiɗo [ʉ].

E nder won e ɗemɗe (yeru Ibiono), /ɪ, ʉ, ə/ ina tawee e foneeji ceertuɗi e /i, u, o/.[2]

Toonuuji Ibibio ina jogii tonngooɗe joy : toowɗe, hakkundeeje, ummotooɗe, faddorɗe e lesɗeele. Konngol ina waawi firtude geɗe ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum ceertuɗe tuugnaade e tonngoode nde toɗɗaa.

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ortogaraafi Alkule ibibiyo 1983[4] Essien 1990[5] IPA a a a b b b d d d e e e ǝ ə f f f gh gh ɣ h h x mi i mi ị ị ɨ k k k kp kp kp m m m n n n ñ n̄ ŋ ñw n̄w ŋ ny ny ɲ o o o ọ ọ ɔ ʌ ʌ ʌ p p p s s s t t t u u u ụ ụ ʉ w w w y y j

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]