Ibrahim Agboola Gambari,
Ibraahiima Agboola Gambari, CFR ((HeɗtoR); jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944), ko ganndo e dipolomaasi Naajeeriya, o laatiima hooreejo leydi Naajeeriya gila 2020 haa 2023.[1][2][3][ 4]
O laatiima ko adii ɗuum ko wakiiliijo duumiɗo leydi Naajeeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1990 haa 1999, kadi o woniino jaagorgal geɗe caggal leydi gila 1984 haa 1985.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ibraahiima Agboola Gambari jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944 to Ilorin, e nder diiwaan Kwara, e nder galle laamu Fulɓe. Ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Ibraahiima Sulu Gambari woni Amiir Ilorin.[5]
Gambari janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King, to Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o heɓi B. Sc. (Faggudu) dipolomaaji (1968) e keertinagol jokkondiral hakkunde leyɗeele. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko M.A. (1970) e Ph. D. (1974) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia, to New York, to leyɗeele dentuɗe Amerik to bannge ganndal politik /jokkondiral hakkunde leyɗeele.[6]
Golle jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gambari fuɗɗii golle mum ko jannginde ko e hitaande 1969 to duɗal jaaɓi haaɗtirde City to New York hade mum golloraade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany. Caggal ɗuum, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, e nder diiwaan Kaduna.[7] Tuggi 1986 haa 1989, o woniino porfeseer njillu to duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati to Washington : Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Johns Hopkins, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Howard. O woniino kadi wiɗtoowo to duɗal Brookings kadi to Washington D.C., kadi o woniino ganndo jooɗiiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bellagio, nokku ɗo fedde Rockefeller ardii to leydi Itali. O winndii defte keewɗe, o yaltinii e jaayndeeji tedduɗi e nder politik caggal leydi e jokkondiral hakkunde leyɗeele, ko wayi no ‘Teori e goonga e nder politik caggal leydi: Nijeer caggal Republique ɗiɗmere’.
Politik caggal leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Naajeeriya
Gambari laati jaagorgal ko feewti e caggal leydi hakkunde hitaande 1984 e 1985 e laamu konu Seneraal Muhammadu Buhari, caggal nde o woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e geɗe hakkunde leyɗeele (NIIA). Tuggude hitaande 1990 haa 1999, o wonii limngal ɓurngal juutde e golle ammbasadeer leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o woniino e les njiimaandi hooreeɓe leyɗeele joy e hooreeɓe leydi.
Fedde Ngenndiije Dentuɗe
Gambari ina joginoo golle keewɗe e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe. E hitaande 1999, o wonii hooreejo UNICEF, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, kadi o woni kadi jaagorgal keeringal gadanal ko fayti e Afrik to Kofi Annan, gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, tuggi 1999 haa 2005. Ko kanko woni gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to bannge politik Geɗe tuggi 2005 haa 2007 e gardagol koolaaɗo kuuɓal Kofi Annan e Ban Ki-moon. Toɗɗagol makko gadiingol e nder ONU ko tuggi lewru Yarkomaa 2010 haa lewru Siilo 2012, nde o toɗɗaa Ban Ki-moon e hooreejo Komiseer Dental Afrik ngam wonde wakiliijo keeriiɗo Dental Afrik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Darfur.[8]
Teddungal e terɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sosɗo e hooreejo nokku Savannah
Gambari ko gardiiɗo komisiyoŋ Albright-Gambari
O jeyaa ko e fedde annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins
O fawnaama e tiitoonde Kumanndaa leydi (CFR) e laamu leydi Nijeer[9].
O rokkaama, teddungal, tiitoonde Doktoor to bannge ɓataakeeji aadee (D.Hum.Litt.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bridgeport
Ñalnde 4 mars 2013, Ibraahiima Gambari inniraama e juuɗe guwerneer Kwara Abdulfatah Ahmadu, ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kwara
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- "Gambari yiɗi wallugo ngam heɓugo lefol Buhari, ammaa wakkati ɗon ƴama!". Kabaaru Vanguard. 14 lewru Yarkomaa 2021. Ƴeewtaa ko 22 lewru Feebariyee 2022.
- "Ko ɗum laawɗuɗo... Ibraahiima Gambari ko mawɗo gollordu keso". Kaɓirgal ngal. 13 lewru Mbooy 2020. Ƴeewtaa ko 13 lewru Mbooy 2020.
- Ko bonnata (12 mee 2020). "Buhari toɗɗiima Gambari ngam wonde hooreejo gollordu". WOLWUGO. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Mbooy 2020.
- "Porfesoor Ibraahiima Agboola Gambari". OHCHR. Keɓtinaama ñalnde 22 lewru juko hitaande 2023.
- Onasanya, Angelikus (2010). Ibraahiima Agboola Gambari : gorko ngam kala caɗeele. S.l.: Xilibris Korp. ISBN 9781453532126.
- "Natal: Prof Ibraahim Gambari, hooreejo kuuɗe keso haa hooreejo lesdi Naajeeriya Buhari". Bulletin Naajeeriya - Top Habaruuji Naajeeriya Jokkondiral. 12 mee 2020. Ƴeewtaa ko 27 mee 2020.
- "Nijeer ina jogii mawɗo gollordu keso, ɗoo ko seeɗa tan foti anndeede e makko". Ñalawma njulaagu NG. 13 mee 2020. Ƴeewtaa ko 27 mee 2020.
- "Ko fayti e amen - Wasiya keeriiɗo gadano Ibraahim Gambari | Biro Wasiya keeriiɗo ko fayti e Afrik, OSAA". www.un.orgo. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 lewru Mbooy 2020.
- "Bio-data laawɗuɗo mo Ibraahiima Gambari, COS keso mo hooreejo leydi Buhari". 13 lewru Mbooy 2020. Ƴeewtaa ko 8 mars 2022.