Jump to content

Ibrahim Agboola Gambari,

Iwde to Wikipedia

Ibraahiima Agboola Gambari, CFR ((HeɗtoR); jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944), ko ganndo e dipolomaasi Naajeeriya, o laatiima hooreejo leydi Naajeeriya gila 2020 haa 2023.[1][2][3][ 4]

O laatiima ko adii ɗuum ko wakiiliijo duumiɗo leydi Naajeeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1990 haa 1999, kadi o woniino jaagorgal geɗe caggal leydi gila 1984 haa 1985.

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ibraahiima Agboola Gambari jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1944 to Ilorin, e nder diiwaan Kwara, e nder galle laamu Fulɓe. Ɓiɗɗo mawniiko biyeteeɗo Ibraahiima Sulu Gambari woni Amiir Ilorin.[5]

Gambari janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King, to Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres ɗo o heɓi B. Sc. (Faggudu) dipolomaaji (1968) e keertinagol jokkondiral hakkunde leyɗeele. Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji makko M.A. (1970) e Ph. D. (1974) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia, to New York, to leyɗeele dentuɗe Amerik to bannge ganndal politik /jokkondiral hakkunde leyɗeele.[6]

Golle jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gambari fuɗɗii golle mum ko jannginde ko e hitaande 1969 to duɗal jaaɓi haaɗtirde City to New York hade mum golloraade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Albany. Caggal ɗuum, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria, e nder diiwaan Kaduna.[7] Tuggi 1986 haa 1989, o woniino porfeseer njillu to duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati to Washington : Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Johns Hopkins, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Georgetown e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Howard. O woniino kadi wiɗtoowo to duɗal Brookings kadi to Washington D.C., kadi o woniino ganndo jooɗiiɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bellagio, nokku ɗo fedde Rockefeller ardii to leydi Itali. O winndii defte keewɗe, o yaltinii e jaayndeeji tedduɗi e nder politik caggal leydi e jokkondiral hakkunde leyɗeele, ko wayi no ‘Teori e goonga e nder politik caggal leydi: Nijeer caggal Republique ɗiɗmere’.

Politik caggal leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Naajeeriya

Gambari laati jaagorgal ko feewti e caggal leydi hakkunde hitaande 1984 e 1985 e laamu konu Seneraal Muhammadu Buhari, caggal nde o woni hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e geɗe hakkunde leyɗeele (NIIA). Tuggude hitaande 1990 haa 1999, o wonii limngal ɓurngal juutde e golle ammbasadeer leydi Najeriya to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o woniino e les njiimaandi hooreeɓe leyɗeele joy e hooreeɓe leydi.

Fedde Ngenndiije Dentuɗe

Gambari ina joginoo golle keewɗe e nder Fedde Ngenndiije Dentuɗe. E hitaande 1999, o wonii hooreejo UNICEF, caggal ɗuum o wonti gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, kadi o woni kadi jaagorgal keeringal gadanal ko fayti e Afrik to Kofi Annan, gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, tuggi 1999 haa 2005. Ko kanko woni gardiiɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe to bannge politik Geɗe tuggi 2005 haa 2007 e gardagol koolaaɗo kuuɓal Kofi Annan e Ban Ki-moon. Toɗɗagol makko gadiingol e nder ONU ko tuggi lewru Yarkomaa 2010 haa lewru Siilo 2012, nde o toɗɗaa Ban Ki-moon e hooreejo Komiseer Dental Afrik ngam wonde wakiliijo keeriiɗo Dental Afrik e Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Darfur.[8]

Teddungal e terɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sosɗo e hooreejo nokku Savannah

Gambari ko gardiiɗo komisiyoŋ Albright-Gambari

O jeyaa ko e fedde annduɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Johns Hopkins

O fawnaama e tiitoonde Kumanndaa leydi (CFR) e laamu leydi Nijeer[9].

O rokkaama, teddungal, tiitoonde Doktoor to bannge ɓataakeeji aadee (D.Hum.Litt.) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bridgeport

Ñalnde 4 mars 2013, Ibraahiima Gambari inniraama e juuɗe guwerneer Kwara Abdulfatah Ahmadu, ngam wonde hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kwara

  1. "Gambari yiɗi wallugo ngam heɓugo lefol Buhari, ammaa wakkati ɗon ƴama!". Kabaaru Vanguard. 14 lewru Yarkomaa 2021. Ƴeewtaa ko 22 lewru Feebariyee 2022.
  2. "Ko ɗum laawɗuɗo... Ibraahiima Gambari ko mawɗo gollordu keso". Kaɓirgal ngal. 13 lewru Mbooy 2020. Ƴeewtaa ko 13 lewru Mbooy 2020.
  3. Ko bonnata (12 mee 2020). "Buhari toɗɗiima Gambari ngam wonde hooreejo gollordu". WOLWUGO. Keɓtinaama ñalnde 27 lewru Mbooy 2020.
  4. "Porfesoor Ibraahiima Agboola Gambari". OHCHR. Keɓtinaama ñalnde 22 lewru juko hitaande 2023.
  5. Onasanya, Angelikus (2010). Ibraahiima Agboola Gambari : gorko ngam kala caɗeele. S.l.: Xilibris Korp. ISBN 9781453532126.
  6. "Natal: Prof Ibraahim Gambari, hooreejo kuuɗe keso haa hooreejo lesdi Naajeeriya Buhari". Bulletin Naajeeriya - Top Habaruuji Naajeeriya Jokkondiral. 12 mee 2020. Ƴeewtaa ko 27 mee 2020.
  7. "Nijeer ina jogii mawɗo gollordu keso, ɗoo ko seeɗa tan foti anndeede e makko". Ñalawma njulaagu NG. 13 mee 2020. Ƴeewtaa ko 27 mee 2020.
  8. "Ko fayti e amen - Wasiya keeriiɗo gadano Ibraahim Gambari | Biro Wasiya keeriiɗo ko fayti e Afrik, OSAA". www.un.orgo. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 lewru Mbooy 2020.
  9. "Bio-data laawɗuɗo mo Ibraahiima Gambari, COS keso mo hooreejo leydi Buhari". 13 lewru Mbooy 2020. Ƴeewtaa ko 8 mars 2022.