Idun (Idũ), or Dũya
Idun (Idũ), walla Dũya (Dunya, Adong, Lungu, Ungu), ko ɗemngal Plateau ngal seedtaaka no feewi e nder leydi Nijeer. Senngo maggo laaɓtaani, kono ina gasa tawa ko ngo ɓuri ɓadaade Ashe.
Gure
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Haalooɓe ina nguuri e Ramindop B, Ùndofã̀, Udou, Táymɛ̀̃, Adar, Igbà, Mɛmdɔr, Hùrtɔ̀̃, Àgbàŋnɔr, Ùmbùgàŋ, Jàja, Ǹìndam, Kùkaŋ, ÙñČ, Iögba, llages e nder diiwaan Kaduna. Inɗe gure Hausa en woni: Shinkafa, Yèlwa, Jabe Panda, e Gunduma.[3]
Fonoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Konnguɗi
[4]
Alveolar Labiyodental Bilabial Retrofleks Palatal Labiyaal-palatal Velaar Labiyaal-velar Glottal
Jokkude p b t d c ɟ k ɡ k͡p ɡ͡b
Nofru m n ŋ
Tappu ɾ ɽ
Tiril r
Frikatiif f v s z ʃ ʒ x ɣ h
Afrikaat p̪͡f b̪͡v t͡s d͡z
Ko ɓadii j ɥ w
Bannge (l)1
1. Ko e kelme ñamaale cakkitiiɗe tan, ko ɓuri heewde ko e ɗemngal Hausa
Wowel
[5]
Yeeso Cakaare Caggal
Uddu i u
Ko ɓadii-Ko ɪ ʊ
Ko ɓadii-Hakkunde e o
Uddit-Hakkunde ɛ ɔ
Uddit a
Denndaangal alkule so wonaa alkule ɓadtiiɗe /ɪ/ e /ʊ/ ina mbaawi feeñde juutɗe, nasal walla ɗiɗi fof ; alkule /ɪ/ e /ʊ/ ina majja wonande sukaaɓe haalooɓe.[6]
Toon
Toɓɓe tati ina ngoodi e Idun, kam e tonngoode ummotoonde e tonngoode fadnde ummoriinde e tonngoode toownde ɓadtiinde.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Idun to Ethnologue (18ɓo, 2015) (ina ɗaɓɓi abonmaaji)
Roger (2019). Atlas ɗemɗe Naajeeriya (4e éd.). Kambrij: Fedde jaŋde Kay Williamson.
Blench, Roger. 2010. Ɗemngal Idũ hakkundeere Naajeeriya: Fonoloji, doggol kelme e miijooji ngam waylude binndol.
Roger Blench, Ɗemngal Idũ hakkunde Naajeeriya: Fonoloji, doggol kelme e miijooji ngam waylude binndol. (2010:6).
Roger Blench (2010:1-2).
Roger Blench (2010:1)