Iftekhar Uddin Chowdhury
Iftekhar Uddin Chowdhury (jibinaa ko ñalnde 1 sulyee 1955)[1] ko ganndo leydi Bangladesh. O wonii cukko 17ɓo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chittagong.[2]
Jaŋde e golle
Chowdhury heɓi dipolom mum leslesre e master mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chittagong.[3] O timmini Ph.D makko. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba e hitaande 1988.[4]
Chowdhury ko jannginoowo ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chittagong. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1982.[4] O wonii cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal e nder hitaande 2013–15.[2] O wonii jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tsukuba, duɗal jaaɓi haaɗtirde Osaka e duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow.[4]
Defte
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɓoornugol, Iftekhar Uddin, ed. (1992). [Miijooji renndo hannde: Yiyngo Bangladesh] (e ɗemngal Bengali). Catal wiɗtooji renndo.[5]
—— (hitaande 2009). Diisnondiral tuugingal e kastaaji e nder Aasi fuɗnaange: Janngugol leydi Bangladesh. Catal wiɗtooji renndo. ISBN 978-984-644-001-0.
——; Sato, Akiyo; Sakamoto, Sinji; Hatogay, Koichi, binnditagol. (2010). Virejji fon: Guramin ginkō ni yoru maikuro fainansu jigyō to tojōkoku kaihatsu (e ɗemngal Japon). Tokyo: Okanomizushobo. ISBN 978-4-275-00886-2.
——; Sato, Akiyo, binnditagol. (2012). Doole rewɓe e telefoŋ wuro rewrude e kaalis tokooso: Eɓɓaande hesere nde Banke Grameen. Banngalteer: Jaaynde Nibedan. ISBN 978-984-644-002-7.
—— (2017). Dalita o jāti-barna baishamya: ষিত বাংলাদেশ (e ɗemngal Bengali). Dakaar. ISBN 978-984-526-047-3.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]"Detaayuuji keertiiɗi Pro-Canselor". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Chittagong. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 1 noowammbar 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 sulyee 2016.
"Prof iftekhar Uddin Chowdhury toɗɗaama VC duɗal jaaɓi haaɗtirde Chittagong". bd kabaruuji24.com. 2 lewru juko 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 lewru juko 2016.
"Jaŋde Pro-Canselor". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Chitagong. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 1 noowammbar 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 sulyee 2016.
"Prof iftekhar keso CU VC". Hoodere ñalnde kala. 3 lewru juko 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 25 lewru juko 2016.
"Departemaa Kiriminoloji e Ganndal Polis: Bayyinaango". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Chitagong. Keɓtinaama ñalnde 5 lewru juko hitaande 2021.