Jump to content

Ignace Deen Hospital

Iwde to Wikipedia
Ignace Deen Hospital

Opitaal Ignace Deen (Opitaal Ignace Deen) ko opitaal to Konakri, Gine mahaaɗo e jamaanu koloñaal.  Ospitaal oo woni ko sara nokku ina wiyee Musée National.[1]

Ciimtol e hitaande 2011 hollitii wonde sarɗiiji ɗii ina mbonna, ina ŋakki toppitagol.  Gila 2017, e ballondiral e annduɓe ummoriiɓe Amerik e Dental Dowlaaji Amerik, opitaal Ignace Deen woni nokku diiwaan wiɗtooji neurologie,

Kalitee toppitagol

Ardorde yah-ngartaa ina siftina wonde opitaal oo "hoolnaaki no feewi".[1]  Ciimtol lewru feebariyee 2011 hollitii wonde opitaal oo ina waɗi kaɓirɗe bonɗe, ŋakkeende laaɓal, nguleeki ɓuuɓki, ɓuuɓri, ŋakkeende ndiyam e kuuraa, ŋakkeende leɗɗe e toppitagol.  Ko njoɓdi ɗaɓɓiraa ngam heɓde naatde.  Safrooɓe ina pamɗi.  Wardooji ɗii ina keewi, ina njibina mborosaaji e ɓowɗi.  Toiletteeji ɗii ina njuuti, ina ŋakki no feewi ndiyam njareteeɗam, ko banndiraaɓe ñawɓe ɓee ina ɗaminaa maa ndokku ɗum en.[2]

Caggal nde aksidaa bonɗo waɗi e laawol, wari heen yimɓe ɗiɗo, tato woɗɓe ngañii heen no feewi e lewru abriil 2008, gaañiiɓe ɓee njaltinaama to safrirde too.  Ko ɗoon ɓe ndewi ko ɓuri waktuuji ɗiɗi ɓe ngoppaani, nde tawnoo gollotooɓe safrooɓe ɓee njoɓaaka.  Ɗum ko huunde woowaande e nder leydi Gine, ñawɓe heewɓe ina maaya e ŋakkeende njoɓdi hade mum en heɓde ballal ko yaawi.[3]

Nyauji

Faggugol polio to Konakri, hitaande 2009.

Maayde yummiraaɓe ina heewi e nder leydi Gine sabu ŋakkeende cellal gadanal, ŋakkeende kaɓirɗe jibinannde e nder opitaaluuji gonɗi e njiimaandi, gollotooɓe ɓe ngalaa humpito e ŋakkeende jaŋde cellal.[4]  Wiɗto waɗaango e hitaande 1991 to opitaaluuji Gine hollitii wonde ko ɓuri heewde e maayde yumma ko caɗeele ruttaade, jokkondirɗe e hipertension, e ƴiiƴam caggal jibineede.[5]

Wiɗto waɗaango e hitaande 1995 to Ignace Deen hollitii wonde ŋakkere ƴiiƴam ina addana 65% e maayɓe yummiraaɓe fof.[6]  Wizto waɗaango to opitaal hollitii wonde ina heewi rafiiji vurzi heewde e rewve reeduve ina jeyaa heen : Kandidosis (28,76 %), Trikomoniasis vaginal (13,88 %), Klamidiya (3,37 %), VIH (2,38 %), Sifilis9 %).  e Gonokok (0,40%).[7]

E nder duuvi joyi, 41 ñawɗo ina teskaa e opitaal oo, tawi ko 7,14% e ñawɓe wonduɓe e rafi opitaal oo.  Sarɗi oo woni ko e 4ɓo caggal hipertension, miokardiyopatiiji keewɗi e valvulopatiiji.[8]

Teffol

Gila hitaande 2017, opitaal Ignace Deen woni nokku gadano ngam wiɗtooji keewɗi ƴeewndotooɗi cellal ɓalli e nder nokkuuji ɗi ngalaa kaalis.[9]  Wiɗtooji neurobiyoloji to opitaal Ignace Deen ɓuri teeŋtude ko e ñawu nguu, ina heen wiɗtooji ko faati e cellal aadaaji e nder leydi ndii,[10] kuutorɗe ƴeewndorɗe baɗeteeɗe e telefoŋaaji cinndooji,[11] ngonka duɗal e jaŋde,[12] e jokkondire e hoore mum leɗɗe cafrorteeɗe13.  Ɗeeɗoo wiɗtooji kollitii wonde ñawu nguu ina jogii caɗeele mawɗe wonande ñawɓe Gine.  Ko ɓuri heewde e tawtoraaɓe wiɗto ngoo kollitii wonde ina keɓa >100 mboros e nder nguurndam mum en, tawi noon ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e sifaaji mboros epilepsi mo alaa ɗo haaɗi.  Ko ɓuri teeŋtude, ñawɓe heewɓe ina mbaawi heɓde leɗɗe cafrorteeɗe e mbaadi kuuɓtodinndi.  Ko ɓeydi heen ko, ko sellinde aadaaji ina fotnoo heɓde e winndere ndee kala ko adii safaara gaadoraaɗo, tee ñawu nguu ina addana sukaaɓe ɓee caɗeele teeŋtuɗe, sibu ina haɗa ɓe heɓde jaŋde.

Daartol opitaal

Ospitaal Ignace Deen, mo nganndu-ɗaa ko Hôpital Ballay, mahaa ko e jamaanu koloñaal e nder wuro ɓooyngo ngoo.[14]

Innde asliire ndee ina teddini doktoor Nöel Ballay, guwerneer gadano Gine e hitaande 1890 caggal nde seerti e Senegaal.[15]

Opitaal oo wayli innde mum caggal jeytaare mum caggal gardiiɗo gooto e jamaanu Sékou Touré, hono Ignace Deen.[16]  Laamu Touré ina yurmeende e suppitde luulndo.  Caggal nde yiytugol eɓɓoore kuudetaa anndaa e hitaande 1969, doktoor Maréga Bocar, gardiiɗo safrirde ndee, mo duuɓi 42, ñaawaa golle doole nguurndam mum fof.[17]

Hakkunde 1986 e 1988, eɓɓaande Oropnaare nde duɗal jaaɓi haaɗtirde Liège yuɓɓini, feewnitii opitaal Ignace Deen.[18]  So tawii Oropnaaɓe ngalaano kaalis, nde waawataano mahde e jogaade kaɓirɗe.[19]

Ko ɗum gooto e opitaaluuji ɗiɗi ngenndiiji jogiiɗi laboratuwaar ƴeewndo, goɗɗo oo ko opitaal Donka.[20]

Ignace Deen kadi ko opitaal jaaɓi-haaɗtirde (Centre Hospital Universitaire, walla CHU), hono no Donka nii, ɗiɗo tan e nder leydi ndii.[21]

E nder jeewte

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ospitaal oo ina foti sahaa e sahaa fof jogaade batte caggal fitinaaji politik.  Seppo ñalnde 28 suwee 1993 ñalnde jeytaare leydi ndii, konu nguu dartini ɗum e doole.  Konte laamu kollitii 18 neɗɗo maayi heen, 198 ngañiima heen.  Nate opitaal ina kollita 31 maayɗo, 21 to opitaal Donka e 10 to Ignace Deen, e 225 gaañiiɓe.[22]

Ñalnde jeytaare leydi ndii hitaande 2009, ujunnaaje ujunnaaje yimɓe mbaɗi seppo ngam salaade laamu konu Kapiteen Moussa Dadis Camara, to yaasi juulirde mawnde Conakry.  Ina wiyee wonde seppooɓe ɓee « nanngaama, mbonnaama, mbonnaama, mbonnaama, mbonnaama, mbonnaama, mbaraama e juuɗe diɗɗal konu nguu ».  Laamu nguu hollitii maayɓe ɓee ko 56 neɗɗo, kono pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee kollitii ko ina tolnoo e 150 neɗɗo maayi heen.[23]  Ɓalli ɗii nawaama to suudu safrirdu to suudu safrirdu Ignace Deen, ndu ɓe mbaɗi e garde konu.[24]  Komiseer winndereejo ngam wiɗtude bonanndeeji ɗii sosaa ngam wiɗtude bonanndeeji ɗii, ƴettude seedamfaaguuji e safrooɓe to Ignace Deen ɓe ndokki ballal gadanal, ɓe nanii haalaaji warɓe ɓee.[25]

E lewru oktoobar 2010, wallitooɓe kanndidaa hooreejo leydi Alpha Condé heewɓe naati e safrirde Ignace Deen ina ngulla wonde ko ɓe tooke Fulani.[26]  Debbo Condé, Mme Djene Kaba Condé, e ardiiɓe rewɓe woɗɓe mbaɗii njillu e nder renndo ngo, tawi ina nanndi e mette mawɗe.[27]

Kabaaru oo waɗii fitinaaji e nder leydi Gine Toownde, yimɓe ummoriiɓe Gine hakkundeejo mbaraama walla riiwaama, jawdi mum en bonnaama.  Nde gardiiɗo safrirde ndee Mme Hadja Fatoumata Binta Diallo wiyi wonde wallidiiɓe Condé ɓee ngalaa e baasal, alaa ko maayɓe heen, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Jean Marie Doré, dartini mo sabu o waɗii haalaaji teskinɗi hade makko timminde ƴeewndo safaara timmungo.[26]

Caggal jonte ɗiɗi, ñawɓe ɓee njilliima e kippu safrooɓe aadaaji ummoriiɓe Gine Toowɗo, ɓe mbaɗi heen geɗe e njimri, addani ɓe hootde ɗoon e ɗoon e cellal.[28]  Binta Diallo ko hooreejo leydi ndii artiri ɗum e golle mum caggal lewru nduu.[29]  Caggal nde Condé suɓaa, e lewru Yarkomaa 2011, Doktoor Mohamed Awada toɗɗaa gardiiɗo safrirde ndee.[30]  O lomtii Doktoor Fatuumata Binta Diallo.[31]

Cellal e nder leydi Gine